Prema podacima koje je pred zastupnicima iznio zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik, najveći udio osoba, 80,9 posto, liječen je zbog zlouporabe opijata kao glavnog sredstva, a slijede osobe liječene zbog zlouporabe kanabinoida.

'Prema preliminarnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o uzroku smrti u 2012., 39 osoba umrlo je od predoziranja, i to metadon vodi, dakle kao uzrok 27, zatim heroin devet, kokain tri', kazao je Cesarik.

Prema podacima o broju ukupnog broja liječenih u sedam županija, broj ovisnika na 100.000 stanovnika viši je od prosjeka Hrvatske, a jedna od tih je i Istarska županija.

'Do heroina u Puli vi možete doći za 20 minuta. Pula po tome drži neslavno prvo mjesto ispred Splita, Zadra, Varaždina, izgleda Rijeke, Zagreba da ne govorimo izgleda i New Yorka. Do kokaina vi dolazite u Puli za 23 minute, kazao je dr. Sakoman, do džointa za 14 minuta, ecstasy, tu malo šepamo, za 34 minute', upozorio je nezavisni zastupnik Damir Kajin.

No posebno su za oko Kajinu zapeli festivali elektronske glazbe koji se održavaju u Istri. 'Na tom famoznom Outlooku gdje kod 122 ljudi našli su drogu od 200 valjda koje su pretresli. Sedam dana kasnije na nekom Dimension Festivalu u Puli, kod njih 115 je nađena droga od 200 pretresenih. Da su ih testirali, pretpostavljam da bi bili svi. Pa onda u Rovinju kod 50 od 100 recimo pretresenih. Došli smo u situaciju da nema istarskog mjesta koje ne organizira te festivale jer se naprosto vrti ogroman novac', rekao je Kajin.

Stoga Kajin očekuje da se u preventivne akcije više uključi i lokalna zajednica, jer mu se čini da županije financijski ne sudjeluju dovoljno. 'Droga u Istri se počela nuditi na akcijama. Kupiš gram, dobiješ dva grama. Gramom se netko trese, ne znam, tri, četiri sata, s dva grama šest, sedam sati. I rekoh, droga se nudi na akcijama kao kada u, ne znam, nekom marketu netko kupuje pileće batke pa je akcija pa kupi kilo pa dobije naprosto dva kila. Kupite litru i pol coca-cole dobijete dvije litre. Pazite, ni kod coca-cole to ne ide jedan za dva, kod ovoga smo došli u Istri', rekao je Kajin.

Odgovorio mu je HDSSB-ov Boro Grubišić. 'Ja mislim da ne bi bila povećana upotreba droga da je Thompson došao u Istru', rekao je Grubišić.

'Thompson je bio u Istri na beatifikaciji don Bulešića. Međutim ja mislim da nitko ne treba ustašovati i nitko u jednoj partizanskoj Istri ne treba provocirati porukama 'Za dom spremni!'', rekao je Kajin.

Na Kajinovo izlaganje odgovorio je i Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista. 'Sve ove podatke koje ste imali su zapanjujući i svaka čast na prikupljenim podacima. I ako je to istina, onda se treba zabrinuti; ovako po vama izgleda da je cijela Istra našmrkana', rekao je Vukšić.

Na Istru kao 'rekordera' još jednom se osvrnuo i Grubišić. 'Kada gospodin Kajin govori o Istarskoj županiji u vrlo dramatičnom tonu, onda ispada da je ona jedna uzrečica iz jednog filma 'cijelo selo šmrka bijelo' u Istri gotovo činjenica', rekao je Grubišić.

Iako je, podsjetio je Grubišić, Kukuriku koalicija obećavala promjene u sankcioniranju onih koji su imali drogu za osobne potrebe, smatra da se to baš i nije dogodilo. 'Danas me susreo jedan roditelj čiji se sin zaigrao pa imao kilu marihuane ispod kauča i dobio je tri godine zatvora, procesuiran, sudski postupak završen, pravomoćno osuđen, dobio tri godine zatvora. Pa se pita on kao brižan roditelj, kako to da se za 40-ak milijuna pronevjere novca i korupcije u Planinskoj dobije godinu dana dobrovoljnog rada u nekakvoj kuhinji socijalnoj, a za kilu trave dobije se tri godine strogog zatvora', rekao je Grubišić.

Osim ovisnosti o drogama, HDSSB-ovac se dotaknuo i ovisnosti o kocki. Naime, istraživanje koje je proveo Institut Ruđer Bošković pokazalo je da se 50 posto ispitane djece barem jednom kladilo ili kockalo.

'Susjedna država Mađarska to je shvatila i predsjednik Orban zabranio je i zatvorio kladionice u Mađarskoj dekretom, zabranio takve vrste usluga i takve vrste poslovanja, zabranio i zatvorio sve kladionice kao način potrošnje izvlačenja novca od mađarskih građana, ali i spriječio zapravo ovisnost, poglavito djece u školskoj dobi. A u kladionicama vas nitko ne pita, evo, uđite u kladionicu pa ćete vidjeti, nitko ne pita kada predaješ listić koliko imaš godina, jesi li učenik itd. Nema nikakvih problema', upozorio je Grubišić.

HSS-ov Branko Hrg ponudio je rješenje kako mlade spriječiti da ne skrenu na krivi put. 'Možda bi trebalo dobro razmisliti je li amaterski sport i okupljanje djece u sportu i mladih ljudi ono u što bi trebalo uložiti dio tog novca i na taj način spriječiti u principu tu pošast koja je svuda prisutna. A ja vas uvjeravam da ona djeca koja su na sportskim igralištima, u sportskim dvoranama popodne, navečer, vikendom idu na utakmice nemaju vremena biti toliko izložena tim lošim utjecajima i kasnije se pronaći u ovim statistikama', kazao je Hrg.

'Svjedok sam jedne djevojčice koja je bila vrlo uspješna u rukometu, međutim taj rukometni klub nema dostatna sredstva za prijevoz rukometašica na rukometne utakmice i kada je došao na red roditelja te djevojčice da voze djecu na rukometnu utakmicu, ona je jednostavno odustala od treninga jer roditelji nisu imali novca za gorivo. Smatrate li vi da je ta djevojčica potencijalni ovisnik?' zapitao je pak HDSSB-ov Igor Češek.

Govoreći o temi sporta, nezavisna zastupnica Jadranka Kosor upozorila je da ni na tom području nije sve idealno. 'Svjesni smo da i danas ima iznimno važnih u svijetu sporta, oni koji su često puta gospodari mnogih koji se sportom bave, za koje znamo da su ovisnici i za koje znamo da su ogrizli u tom zlu, ali i dalje su uvaženi članovi društva. Dakle, dok god osuda ne bude jednaka prema svima, bez obzira na to kako se tko zvao i kako nam tko bio važan, nećemo se dalje pomaknuti od ovih rezultata koje imamo u izvješću', rekla je Kosor.

Svi su se zastupnici složili u tome da bi prevencija zlouporabe droga ponajprije trebala krenuti u obitelji. 'Vrlo je opasno kad roditelji, odnosno obitelj nema kontrolu nad djecom, a oni na takav način zapravo dolaze do svih informacija, a, što je najgore, i dolaze do onih koji im dilaju tu drogu preko Facebooka pa bi se možda o tome trebalo više govoriti', rekao je HDZ-ov Ante Babić.

Replicirao mu je Grubišić. 'Što se tiče Facebooka, ja se nadam da ni vi niste mislili da je on gotovo isključivi krivac za mogućnost i dostupnost, zapravo kontakta za zlouporabu droga. Jutros sam ili jučer ujutro slušao da laptop ili pak računalo treba stajati u dnevnom boravku, a ne u sobi djeteta pa tako da roditelj bude uvijek u mogućnosti pogledati što to dijete radi na tome laptopu. E, sad, laptop, odnosno tabletić dijete nosi i u školskoj torbi, dakle kada nema roditelja na vidiku, kada ga nema blizu, tako da je danas vrlo teško u ovoj eri opće informatizacije zabraniti otići na mrežu gdje onda može biti sve dostupno. Ne znam kako to napraviti; u Turskoj su pokušali pa vidite ima demonstracije', rekao je Grubišić.

U replici se na ulogu obitelji osvrnula i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor. 'Što rade obitelji, što rade roditelji, kako je moguće da djeca do 18 godina bez nadzora tumaraju u dva, tri, četiri, pet sati ujutro, da se vraćaju potpuno onemoćali od alkohola, od droge u šest sati ujutro? Što rade ti roditelji? Kako je moguće da oni spavaju, ako spavaju? Često idu linijom manjeg otpora, često i daju djeci novac za izlaske ne pitajući se jer bježe od istine. Pa i kada nađu nešto od predmeta, žlicu u sobi prave se da to nisu vidjeli', istaknula je Kosor.

Šokirana je ostala, kaže, kada je doznala da danas mlade obitelji vikende s djecom provode u šoping-centrima. 'Zar nije bolje ostati doma, uključiti djecu u kuhanje ručka, pričati im priče, čitati? Je, da, ali to traži angažman. Kad smo umorni, kada nam je dosta svega, kad smo ljuti na šefa, kad smo ljuti na supruga ili na suprugu, kad nam sve ide na živce, onda se posvetiti djeci, naravno, traži dodatan angažman', rezignirano je zaključila Kosor.

Na osobnom primjeru Grubišić je pokazao da ima roditelja koji paze na svoju djecu. 'Evo, ja svog gimnazijalca, dakle maturanta, išao u jedan, pola dva tražiti u grad jer se nije vratio kući do jedan, pola dva pa sam ih zatekao tamo na Korzu u Slavonskom Brodu, njih pet kolega iz razreda. Pa mi je rekao - što ti mene tražiš kada nitko od ovih roditelja ne traži. Čak sam ga kao i osramotio. Ali, eto, ja sam rekao - mali, baci tu cigaru, jer nisam ga nikada vidio da puši do tada, i ideš sa mnom kući. Što sam mogao drugo napraviti? Ali, eto, bio sam grub', kazao je Grubišić.

Iako je Kajin na početku rasprave iznio poražavajuće podatke vezane uz Istarsku županiju, HDZ-ova Sunčana Glavak smatra da situacija nije toliko strašna što pokazuje i činjenica da se broj ovisnika kroz godine ipak smanjuje. Osvrnula se i na tzv. dizajnerske droge. 'Ideje za tzv. dizajnerske droge ne prestaju; upravo su dizajnerske droge stalna opasnost jer zapravo se ne zna koje su njihove supstance. Riječ je uglavnom o solima za kupanje, osvježivačima zraka, dastu, ludoj mački, a na deklaracijama npr. piše mirisne trave za lampe kako bi vam prostor bolje mirisao. Zapravo će biti iskorištene za pušenje, a soli za kupanje za šmrkanje', rekla je Glavak.

Odgovorila je i na Kajinovo prozivanje festivala elektronske glazbe. 'I ne slažem se da govorimo o takvom kontekstu o stigmatizaciji mladih ljudi koji dolaze na partyje u Hrvatsku i koji dolaze na festivalski turizam koji želimo razvijati. Dakle, nedopustivo je da mi njih sve izjednačavamo; ako netko dođe na party, to znači da će on uzeti LSD, ecstasy, whatever i da će se neprihvatljivo ponašati', rekla je Glavak.

Hrvatska, dodala je, ima jako dobru zakonodavnu podlogu, no zakoni se često ne provode. 'Svako dijete može ući u trgovinu, kupiti alkohol, alkohol mu je dostupan, svako dijete može kupiti cigarete, iznimno ako netko i traži osobnu iskaznicu, oni će se vrlo brzo snaći i naći neku punoljetnu osobu koja će to učiniti za njih. Čakovec ima jednu dežurnu trgovinu pa se tamo djeca skupe i piju, naravno, najjeftinija pića koja su im u tom trenutku dostupna ili piju u kafićima ili mjestima za izlazak. Oni jednako tako precizno znaju gdje će nabaviti drogu pa tako znaju da im je vrlo dostupna, primjerice na Zrću u noćnim klubovima i u Zagrebu u pothodniku', kazala je Glavak.

Dapače, Glavak je zabrinuta što se droga može dostaviti i na kućnu adresu. 'Jednako tako kao što možete naručit špeceraj, tako možete naručit heroin, marihuanu ili što bi vam već bilo potrebno. Na javnim mjestima ili kod dilera osobno sljedeći je korak gdje možete nabaviti. Nije, naravno, strana ni kupnja preko interneta, a manji dio nabavlja drogu preko smart shopova, preko Facebooka jednako tako droga je lako dostupna', kazala je Glavak.

Osim droge i kocke, raspravljalo se i o ovisnosti o alkoholu. 'Istraživanje među gotovo 5.000 djece dakle učenika osmog razreda, prvih i drugih srednje škole pokazuje da je 81 posto njih zapravo pilo. Sigurno vi dobro znate da je na svim našim televizijama reklamiranje primjerice piva, koje kao da nije alkohol, toliko učestalo, a kroz te reklame se zapravo šalje poruka da onaj koji pije pivo je sjajan, da će biti odličan, da će biti dobar prijatelj, frend, da će uživati u društvu, da će mu sve biti odlično i sve će krenuti na bolje. Djeca u toj dobi, a i, naravno, i učenici sedmih, šestih razreda itd., koja popiju bocu piva su pijana i tako se stječe ovisnost i tako se ulazi u svijet alkoholizma', rekla je Kosor.

'Tko je popio pet ili više piva zna da pivo nije samo hrana, taj je osjetio da pivo nije samo hrana', odgovorio joj je Vukšić.

Neki su se pak u svojoj raspravi prisjetili i davnih dana kada se na tržištu pojavio LSD. 'Kad se LSD pojavio 60-ih godina, neki teoretičari kao što je Simon Fritz smatrali su da to nije bilo slučajno, one su proizvedene u vojnim laboratorijima, a postoje teorije da je u vrijeme velikih pobuna 60-ih godina mladih došlo do namjerne narkotizacije, da tako kažem, tog 'revolucionarnog odnosa' prema postojećoj zbilji. To je vrijeme kad prodiru filozofije Istoka na Zapad, Beatlesi snimaju pjesmu 'Revolutions' u kojoj govore da treba promijeniti sebe, a ne društvo. Ulazi Ravi Shankar i sve ono što dolazi s time i pojavljuje se jedan niz droga koje su umjetne, dakle koje su proizvedene voljom ljudi u nekim laboratorijima za koje je potrebno znanje, a ti ljudi nisu bili narko dileri, nego se radilo o industriji droga koja je bila vezna uz velike dominantne sustave svjetske', pojasnio je SDP-ov Marin Jurjević.