ISTRAŽILI SMO: PROBLEM PRETILOSTI

Jesu li Slavonci najdeblji u Hrvatskoj ili su to samo predrasude?

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 06.01.2016 18:59
  • Objavljeno 06.01.2016 u 08:00
pretilost debljina slavonija

pretilost debljina slavonija

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Schlesinger/DPA/Marko Mrkonjić/PIXSELL

Prosječan Hrvat visok je 176 centimetara i težak 82 kilograma dok su njihove bolje polovice niže 13 centimetara i lakše 14 kilograma. Predrasude o najdebljim Slavoncima djelomično su rasplinula istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), prema kojima je neslavni rekord odnijelo 70 posto Zagoraca s prekomjernom tjelesnom masom. Dok su prema spolu najteži Zagorci, njih 76,2 posto, među ženama takav je 'epitet' ponijelo 70,3 posto Slavonki. O predrasudama, prehrani i aktivnom životu stanovnika najistočnijeg dijela Hrvatske u usporedbi s drugim krajevima za tportal govore Maja Gradinjan, nutricionistica Hrvatske udruge nutricionista i prijatelja nutricionizma za promicanje i očuvanje zdravlja Balans, te profesorica kineziologije Bojana Muačević Gal, voditeljica i koordinatorica Centra kulture tijela Gea iz Osijeka

'U ovom dijelu Hrvatske riba i maslinovo ulje konzumiraju se izuzetno rijetko, u prosjeku jednom mjesečno. Povećana je konzumacija industrijski proizvedene hrane, suhomesnatih proizvoda te namirnica bogatih jednostavnim ugljikohidratima', opisuje prehrambene navike Slavonaca i Baranjaca nutricionistica Maja Gradinjan.

Na slavonsko-baranjskom meniju rjeđe se nađu i voće, povrće, orašasti plodovi te cjelovite žitarice bez dodanih šećera. Idealno bi bilo kada bi češće, sugerira ona, posezali za sezonskim namirnicama iz vlastitog ili ekološkog uzgoja. U posljednjih pet godina, otkada su otvorena vrata ovoga savjetovališta u Osijeku i Virovitici, kroz njih je prošlo više od 1200 korisnika, a rezultat je gubitak više od 9500 kilograma, odnosno 'topljenje' 9,5 tona masti.

'Ponosni smo na mladu ženu koja je na zajedničkom putu do zdravlja u deset mjeseci uspjela izgubiti 47 kilograma. Imali smo i gospođu koja je u tri mjeseca izgubila 18 kilograma, ali i 24 centimetra u struku i 27 u bokovima. Takve promjene su pratile promjene u stilu odijevanja, ali i podizanju razine samopouzdanja. U oba slučaja riječ je o ekstremnim transformacijama koje nikako ne bi bile moguće bez dobro planiranih tjelesnih aktivnosti', objašnjava krajnji rezultat ova nutricionistica.

Na ljestvici nepoželjnih nutricionističkih obroka svakako je hrana s visokim udjelom ugljikohidrata, odnosno pecivo, masni i kiseli umaci, kao i masno meso. Idealan primjer najneidealnijeg obroka svakako je hamburger uz gazirano piće.

'Obroka u danu trebalo bi biti više, uz malo planiranja, što nije problem postići. Prosječna zaposlena osoba pojede doručak, na poslu popije kavu i pojede poneki keks. Prije povratka s njega često uslijedi još jedna kava, čaj ili sok uz komadić čokolade, pa kada dođe kući dođe i red na kasni obilan obrok. Prosječni obrok za zdravu osobu kojoj je cilj održati tjelesnu masu treba sadržavati ugljikohidrate, proteine i masnoće. Da, masnoće! One nisu tako loše kao što se govori, naprotiv', ističe Gradinjan.

Dok je stručnom timu u Udruzi Balans o prosječnoj tjelesnoj masi Slavonaca i Baranjaca teško govoriti, ono što je svakako uočljivo na krajnjem hrvatskom istoku jest povećana smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Virovitičko-podravska županija je na prvom mjestu, a u stopu je slijedi Osječko-baranjska.

'Jako je teško reći tko više jede, ali po statistikama HZJZ-a, od ukupnog broja pretilih u Hrvatskoj, njih od 65 do 85 posto debelo je jer je tjelesno neaktivno. Brojniji su pretili muškarci nego žene, ali s druge strane, prema iskustvu iz savjetovališta, češće će nam doći žene nego muškarci. Iskustvo opet govori da su muškarci discipliniraniji kada se radi o promjenama', dodaje Gradinjan.


Profil vježbača u fitnes centrima teško može predstaviti prosječnog stanovnika Slavonije i Baranje, smatra profesorica kineziologije Bojana Muačević Gal, i to iz više razloga.

'Prvo, u gradovima je neusporedivo veći broj mjesta na kojima se osoba može posvetiti vježbanju uz stručne i profesionalne osobe. Stanovnici sela i manjih mjesta su zakinuti u tome jer mogu vježbati na jednom mjestu i vrlo često bez licenciranog i školovanog voditelja', ukazuje na problem ova koordinatorica Centra kulture tijela Gea.

Osobe s viškom kilograma koje potraže pomoć u fitnes centrima, dodaje, puno su svjesnije važnosti normalne tjelesne težine i uravnotežene prehrane za razliku od onih koji se ne odluče na takav korak.

Osobe koje imaju najviše suvišnih kilograma vrlo rijetko se uopće odlučuju na upis u fitnes centre. Dijelom zbog straha da ne bi mogli pratiti programe, što je u potpunosti netočno, a drugi je problem to što nisu svjesni važnosti koju vježbanje, funkcionalni lokomotorni sustav i kilogrami imaju za njihovo zdravlje. Možda su i svjesni, ali im to ne predstavlja prioritet jer se na tlakomjeru ili zbog krvne slike još nije upalila crvena lampica', ističe Muačević Gal.

Obje sugovornice uočile su to da sve više Slavonaca i Baranjaca pazi na svoje zdravlje i prehranu te redovito vježbaju, ali je još uvijek velik i broj onih koji se ne pridržavaju tih pravila.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!