PREVAROM DO VEĆE PLAĆE

Javne tvrtke pune lažnih diploma, a ne odgovara - nitko

24.02.2015 u 06:57

Bionic
Reading

Od dvije lažne diplome koje su prije nekoliko tjedana otkrivene na HRT-u jedan slučaj je posebno bizaran. Naime osoba koja posjeduje falsifikat radila je na radnom mjestu koje uopće nije zahtijevalo fakultetsku naobrazbu, pa ni plaća nije bila u skladu s njome. Drugim riječima, diploma je služila samo za pokazivanje, a stvarne koristi nije bilo. Stoga postupak za naknadu štete u ovom slučaju neće biti pokrenut, a hoće li u drugom, još je upitno, kao što je upitno bi li ga HRT i dobio zbog neujednačene sudske prakse

O diplomama kojeg fakulteta se radilo, kao ni identitet osoba koje posjeduju krivotvorine, na HRT-u ne žele otkriti, pozivajući se pritom na Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Premda se špekuliralo o tome da jedan od lažnjaka pripada do prije nekoliko dana visokopozicioniranoj osobi na Prisavlju, koja je sama otišla, na HRT-u kažu da su u oba slučaja vlasnici lažnjaka dobili izvanredni otkaz ugovora o radu i da su kazneno prijavljeni. Hoće li HRT, nakon što bude okončan postupak protiv njih, podignuti tužbu za naknadu štete, na Prisavlju još razmatraju.

'U jednom od navedena dva slučaja radno mjesto osobe s lažnom diplomom nije zahtijevalo visoku stručnu spremu, stoga HRT nije materijalno oštećen. U drugom slučaju, poslije okončanja kaznenog postupka, razmotrit će se podizanje tužbe za naknadu štete', stoji u odgovoru koji smo dobili s Prisavlja.

I dok je interna kontrola na Prisavlju pronašla tek dvije krivotvorine, u Zagrebačkom holdingu pronađeno ih je 306, od čega je 299 otpalo na srednjoškolske svjedodžbe, a sedam na fakultetske diplome. Najviše krivotvorina bilo je u ZET-u Čistoći, a u gradskoj megatvrtki procijenili su da šteta koju su pretrpjeli iznosi 88,5 milijuna kuna. Svima su otkazali ugovore o radu.

'Riječ je o čistoj matematici - koliko je netko proveo na nekom radnom mjestu i koliko je uvećanu plaću primao s obzirom na to koliko je trebao primati sukladno kolektivnom ugovoru. Primjerice ako je netko imao SSS, a godinama je radio kao VSS, zna se kolika je razlika i kolika je šteta', kazao nam je Pero Kovačević, pravnik po struci i voditelj revizije u ZGH-u.

No mogu li tvrtke u konačnici doći do novca za koji smatraju da su oštećene, drugo je pitanje i dug je put do toga. Jer nakon što se utvrdi da je netko imao lažnu diplomu slijedi podnošenje kaznene prijave policiji, a nakon toga na scenu stupa Državno odvjetništvo (DORH).

'Procedura je kao kod bilo kojeg drugog kaznenog djela. Ako DORH utvrdi da ima elemenata kaznenog djela, kreće se u sudski postupak. Po zakonu velikih brojki, uvijek ima onih koji priznaju svoje nedjelo, pa može doći do nagodbe. Nakon što završi taj proces tvrtke mogu ići u podizanje tužbi za naknadu štete, ali to je vrlo sklizak teren jer u Hrvatskoj je neujednačena pravna regulativa. Naime pitanje je možete li od nekog potraživati naknadu štete ako je on uredno obavljao posao, bez obzira što za njega nije imao stručnu spremu, te ako na njegov rad nije bilo pritužbi i ako je uredno ispunjavao sve zadaće i ciljeve', mišljenja je Nediljko Ivančević, odvjetnik koji je branio bivšu glasnogovornicu MUP-a Marinu Kraljević Gudelj, nepravomoćno osuđenu za krivotvorenje diplome Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Da je riječ o skliskom terenu, priznaje i Kovačević  dodaje da je tome tako jer nema jedinstvene pravne procedure.

'Mišljenja sam da su tu stvari posve jasne iako sudska praksa pokazuje da nije tako. U slučaju lažnih svjedodžbi i diploma nije riječ samo o krivotvorinama, već i o prevari koja kontinuirano traje jer onaj tko je nabavio lažnu diplomu nije se samo poslužio njome da dođe do boljeg radnog mjesta, već je temeljem nje kontinuirano primao i veću plaću. Nažalost, praksa demantira, pa se tako optužnice u nekim slučajevima slažu kao da je riječ samo o krivotvorenju, a nekad je to krivotvorenje plus prevara. Holding ima nekoliko nepravomoćno dobivenih sudskih presuda i kada one postanu pravomoćne, predložio sam da idemo u postupke za naknadu štete', istaknuo je Kovačević.

Zapriječena zakonska kazna za krivotvorenje bilo kojeg službenog dokumenta kreće se od godine do pet godina zatvora, a posljednje dvije-tri godine u brojnim državnim i gradskim tvrtkama otkriven je niz lažnjaka. Najpoznatiji slučajevi, između navedenih, oni su iz Hrvatskih šuma, u kojima je nađeno 28 krivotvorina, a posebno zanimljiv slučaj bio je onaj Mate Štimca: on je primao savjetničku plaću u iznosu od 15 tisuća kuna, na raspolaganju mu je bilo vozilo 24 sata dnevno, na poslu je rijetko viđan, a imao je krivotvorenu diplomu Prometnog fakulteta u Zagrebu.

Na posao, za razliku od Štimca, dolazio je Valter Krizmanić, bivši direktor Elektroistre, za kojeg se utvrdilo da ima lažnu diplomu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, zbog čega je početkom godine protiv njega podignuta optužnica u kojoj stoji da je HEP-u nanio štetu od ukupno 468 tisuća kuna dok je sebi pribavio nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 210 tisuća kuna u nešto manje od godine dana, koliko je bio direktor. Jedina kazna koja je zasad stigla obojicu je otkaz.