Incidenti s govorom mržnje, gubljenje nade u popravljanje situacije i osjećaj nesigurnosti izravno su povezani s odlukama ljudi da, osim iz ekonomskih razloga, napuste Bosnu i Hercegovinu, stoji u istraživanju koje je provedeno uz potporu britanske Westminster zaklade za demokraciju (WFD)
''Depopulacija je značajnije prisutna u sredinama gdje se registrirao govor mržnje, to je nešto što je zabrinjavajuće i kroz samo istraživanje nalazimo vezu između sigurnosti, govora mržnje, incidenata i depopulacije", rekla je predstavnica Westminster zaklade za demokraciju Meliha Mulahalilović Žiško.
Pojasnila je da su svejedno ekonomski razlozi najvažniji za odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine, uglavnom u zemlje zapadne Europe.
Incidenti povezani s govorom mržnje, koji su se također pokazali značajnim faktorom, temeljeni su na međunacionalnoj netrpeljivosti i netoleranciji prema manjinama u pojedinim sredinama i razmjerno su česti u Bosni i Hercegovini.
Istraživanje koje je proveo stručnjak za pitanja političke demografije Miodrag Pantović pokazalo je da se veći dio BiH može smatrati područjem iz kojega ljudi masovno odlaze. Upozorio je da bi BiH u sljedećih 40 godina mogla izgubiti do 70 posto sadašnjeg stanovništva ako se nastave trendovi iseljavanja i pada nataliteta.
Po njegovim riječima, najviše ljudi iseljava s područja Unsko-sanske, Tuzlanske i Hercegbosanske županije, čije je sjedište u Livnu.
Kao dobar primjer naveo je Županiju zapadnohercegovačku sa sjedištem u Širokom Brijegu, koja je prošle godine bila jedino područje u BiH s pozitivnim prirodnim priraštajem zbog provođenja mjera populacijske politike i financijske potpore roditeljima.
