Šuta je na konferenciji za novinare rekao kako se oko luke na Duilovu došlo praktički u završnu fazu, pred raspisivanje javnog arhitektonskog natječaja u suradnji sa Županijskom lučkom upravom.

Najavio je i niz dugih projekata poput uređenja Kopilice, Istočne obale, Starog placa, Trga Hrvatske bratske zajednice.

"Uskoro ćemo u javnu raspravu predstaviti urbanistički plan uređenja za Tursku kulu. Na lokaciji ćemo imati Arheološki park, postat će svojevrsni dnevni boravak Splićana. Kada se sve to uzme u obzir u tijeku je veliki iskorak. Pokrenut će se i urbanistički plan uređenja Orišca koji je doživio veliku izgradnju, a praktički nema uređene prometnice", kazao je Šuta.

Upitan gdje vidi buduću splitsku bolnicu Šuta je odgovorio kako smatra da novi KBC treba biti u Splitu, a kao idealan prostor vidi Kopilicu u kojoj, doduše, nisu sređeni imovinsko-pravni odnosi, pa ono što ostaje kao prostor za tu namjenu je područje škvera. Pitanje je trenutka, nastavio je, kada će sud donijeti odluku i kada će koncesija biti raskinuta.

Ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević je rekao da bi luka na Duilovu obuhvatila gotovo 280 tisuća kvadrata morskog dijela i 120 tisuća kvadrata kopnenog dijela. Predviđeno je 700 komunalnih vezova, između 250 i 300 komercijalnih vezova te je akvarij od 12 tisuća kvadrata.

"Nakon završetka izrade urbanističkog plana uređenja Lučka uprava će za sve pojedinačne zahvate od luke, pa do akvarija raspisati natječaj i odabrati najbolji rad", izjavio je Maroević.

Ravnatelj Zavoda za urbanizam Dragan Žuvela kazao je kako mu je drago da se pokreću kompleksni projekti grada koji su se desetljećima držali u ladicama istaknuvši kako je Split poprilično prostorno-planski zapušten grad.

Ti planovi su, kazao je, kompleksni i više nego što izgleda, a posebno Kopilica i Duilovo. Po njemu je izmjena Generalno-urbanističkog plana jedini smisleni način da grad uvedu u 21. stoljeće s obzirom da je Prostorni plan zapeo u 2008. godini.

"Osim luke koja će se definirati kao provedbeno-urbanistički jako nam je važan sjeverni dio gdje vidimo zonu planiranu 2006. godine kada su društvene, gospodarske, svjetske i globalne okolnosti bile značajno drugačije nego danas. Danas jedino što možemo raditi i radimo je da ispitamo nove tipologije i mogućnosti te da novi razvoj grada bude prilagođen budućnosti koja je prilično kaotična, pa i po pitanju klimatskih promjena", objasnio je Žuvela.