informacijski kaos

Iako sve drže pod kontrolom i super rade, u jednoj su stvari podbacili: Twitter Stožera prati manje od 300 ljudi, kod Beroša je još Dan žena

Krunoslav Capak, Alemka Markotić, Davor Božinović, Vili Beroš

Krunoslav Capak, Alemka Markotić, Davor Božinović, Vili Beroš

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Iako će malo tko kritizirati postupanje Nacionalnog stožera civilne zaštite, prve linije obrane od koronavirusa, u jednoj stvari država dobiva neprolaznu ocjenu. Troje komunikacijskih stručnjaka analiziralo je za tportal komunikacijske kanale koji su u ovakvoj situaciji neophodni, ako ne i ključni. Njihove ocjene nisu nimalo laskave: Ne postoji središnja web stranica s objedinjenim informacijama o koronavirusu u Hrvatskoj, interaktivne karte kakve imaju druge države za nas su znanstvena fantastika, a o društvenim mrežama, koje su najbrži i najjeftiniji kanal, da ne govorimo. Na Twitteru Vilija Beroša još se obilježava Dan žena.

Twitter Stožera pak ima mizeran broj sljedbenika, a nove informacije dižu satima nakon što su se pojavile u medijima

Upravo zbog toga Aleksandra Kolarić, komunikacijska stručnjakinja, već danima na Facebooku objavljuje konkretne, ne kritike, već savjete Vladi što poduzeti u komunikacijskom smislu. 'Dajte hitno izraditi središnji web za sve informacije o #koronavirusu. Informacije su vam rasute po različitim webovima, niti jedan ne sadrži sve informacije, grozno su vizualno nepregledni, informacije su nabacane, nestrukturirane prema važnosti za opću javnost. I najgore, informacije su vam zastarjele', stoji u jednoj njenoj objavi.

Navela je primjer da na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 13 sati tekućeg dana stoje stare informacije o broju oboljelih, iako je nova brojka bila u medijima još večer ranije. Za tportal je u nekoliko točaka sažela ključne poteze koje bi u ovoj izvanrednoj situaciji trebalo napraviti, podsjećajući na oca hrvatskog javnog zdravstva Andriju Štampara, kojem prvi od deset postulata glasi: Važnije je obavještavanje naroda od zakona.

Centralni web, društvene mreže...

'Te ljude treba umrežiti i koordinirati iz jednog centra, to mora raditi jedna osoba. Drugo, od izuzetne je važnosti u digitalno doba to da sve osnovne institucije ili jedna u ime njih krene s intenzivnom komunikacijom preko društvenih mreža. To sada nije slučaj', kaže nam Kolarić.

Na Twitteru su prisutni Ravnateljstvo civilne zaštite, koje ima jako mali broj sljedbenika, i Vlada, koja standardno politički komunicira. Ministarstva zdravstva ni Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nema na toj mreži. Na Facebooku su pak Vlada i HZJZ.

Aleksandra Kolarić

Aleksandra Kolarić

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

'I to što imaju, to je komunikacija koja odgovara kad je business as usual, ne ovako velikoj krizi. Te ljude treba spojiti, umrežiti, upravljati njima i opskrbljivati ih porukama i informacijama koje će oni širiti kanalima', napominje Kolarić.

Mora se, kaže, osposobiti centralna internetska stranica na kojoj će građani moći naći sve potrebne podatke.

Brojevi dežurnih epidemiologa skriveni, a gdje su karte i grafovi?

Pritom spominje brojeve dežurnih epidemiologa po svim županijama koje prvo treba zvati ako sumnjate da ste bili izloženi, a koji se nalaze u PDF formatu skriveni u nekom priopćenju.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: tportal

'Pored toga, te postojeće internetske stranice jako su nepregledne, teško se probija do informacija, nema nikakvih vizualizacija' - izgledaju, uspoređuje Kolarić, kao urudžbeni zapisnik, a to se, dodaje, jednostavno može promijeniti. Na službenim stranicama ne postoji nikakav vizualni alat, karta, infografika, tablica, koji će u stvarnom vremenu vizualno pokazivati stanje u Hrvatskoj u četiri skupine podataka: broj zaraženih, broj hospitaliziranih, broj onih koji su u kućnoj izolaciji i broj provedenih testiranja.

'Ne možete u digitalnom svijetu kasniti s podacima 24 sata'

'Ne možete u digitalnom svijetu kasniti 24 sata s podacima', napominje. Kolarić ističe da pojedini članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite izvrsno rade, no da u ovakvoj krizi komunikacija ne može biti samo na plećima troje, četvero pojedinaca.

  • +3

Premijer Andrej Plenković s ministrima i članovima Kriznog stožera

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Pri tome misli na ravnateljicu Klinike za infektivne bolnice dr. Fran Mihaljević Alemku Markotić, ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka i ministra zdravstva Vilija Beroša. 'Ispod njih se u pogon mora staviti mreža operativnih komunikatora koji neće osobno komunicirati, ali će kroz kanale plasirati informacije', dodaje.

Smatra da je nekoliko primjera pokazalo da građani ne znaju kako postupati, iako je dojam da se u medijima o tome stalno piše. Panika koja se neki dan stvorila u Kliničkoj bolnici Dubrava, kada je osoba koja je sumnjala da je zaražena upala na hitni prijem među stotine drugih, a navodno ju je poslala njena doktorica, dokazuje upravo to.

  • +2

KB Dubrava, koronavirus

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

'Potrebno je pokrenuti oglasnu kampanju s osnovnim savjetima građanima jer ovo očito nije dosta. Hitno treba pokrenuti oglasnu kampanju na Facebooku, Twitteru i na Googleu, a neka razmisle i o kampanji u klasičnim masovnim medijima. Te kampanje moraju targetirati na određene skupine, roditelje s djecom, starije osobe, poduzetnike. Tu je ogromna količina informacija i specifičnih problema za svaku skupinu ljudi', ocjenjuje Kolarić.

  • +5
  • +2

Upute za koronavirus u zadarskoj bolnici

Izvor: Cropix / Autor: Jure Miskovic / CROPIX

Uz to, u rad Nacionalnog stožera treba uključiti osobu koja je strateški krizni komunikator da im pomogne savjetima te s koordinacijom službenika Vlade uključenih u borbu protiv koronavirusa. Poručuje da u državnim institucijama već sjede ljudi koji sve to mogu izvesti, no da bi morali ubaciti u četvrtu brzinu.

Rakar: Očajno, katastrofa!

Informacijski i komunikacijski stručnjak Marko Rakar u svojim je ocjenama još oštriji. 'Očajno. Katastrofa, ne jedinica nego i niže. Imamo Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. U njemu je 50 ljudi i što oni sada rade? Čime se trenutno bave? Zašto nemamo kartu svih slučajeva popunjenu u realnom vremenu? Zašto Twitter Vilija Beroša još uvijek slavi Dan žena? Zašto ne postoji centralno mjesto za informacije? Zašto odgovorni pojedinci iz društva shvaćaju da to treba napraviti, a sustav ne shvaća?' pita se Rakar.

Napominje da ova situacija s koronavirusom nije od jučer, nego traje tjednima.

Na pitanje koliko bi trajalo formiranje weba na kojem bi nekoliko administratora unosilo podatke u realnom vremenu, kaže da je to odluka koja se može provesti u nekoliko sati.

'To se sve trebalo već dogoditi, a u situaciji poput ove nema bitnije stvari od pravovremenog informiranja javnosti, to je danas kritičan parametar. Svaka čast ljudima iz zdravstvenog sektora koji se ubijaju da obave svoj posao, rade čudo, no istovremeno pravovremena komunikacija, upozoravanje, konkretne provjerene informacije - to je jednostavno izostalo', ocjenjuje.

Marko Rakar

Marko Rakar

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Dimic/PIXSELL

Kaže da su konferencije za medije nužne jer velik broj građana, posebno onih starijih, preko televizije i radija konzumira informacije, no da za većinu ljudi treba jedinstvena web stranica.

'Apsolutno je nedopustivo to da se u trenutku kada je ugroženo četiri milijuna ljudi to ne radi na smislen i kvalitetan način. Da država pokaže minimum interesa, bilo koji stručnjak iz bilo koje privatne kompanije skočio bi u pomoć da se to organizira. Ovo nije vrijeme za raspravljanje tipa - tvoje ili moje. Sada treba sjesti i pomoći. Svi trebaju stati i napraviti maksimum za zajednicu. No to trebaju raditi ljudi za koje plaćamo poreze, a oni trenutno raspravljaju o tome hoće li raditi kod kuće ili u državnim uredima', poručuje Rakar.

  • +5
  • +2

Dezinfekcija prostorija Siemensa zbog koronavirusa

Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac / CROPIX

Mamić: Imali smo vremena pa smo napravili svoju stranicu

A svoj obol dala je agencija za odnose s javnošću IMC podizanjem stranice Budi (KO)odgovoran. Vlasnica agencije i komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić kaže nam kako su imali više vremena s obzirom na smanjene zahtjeve klijenata i otkazivanje brojnih sastanaka.

'Bilo je očito da će tu komunikacija biti ključna stvar jer panika puno više radi štete nego sam uzrok panike, to je opći fenomen u svim krizama. Stoga smo zaključili da treba napraviti pregledno mjesto za sve informacije. Pregledali smo stranice državnih tijela. One su komunikacijski loše postavljene i informacije treba tražiti. Stoga smo uzeli domenu 'budi koodgovoran' i sada sve povjerene informacije stavljamo gore jer su podaci disperzirani, a ima i velik broj lažnih vijesti, pa sve treba provjeriti, što i radimo', pojašnjava.

Ankica Mamić

Ankica Mamić

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/PIXSELL

Napominje da je nevjerojatno to da Vlada i Stožer u trenutku u kojem govore da se građani trebaju izolirati i ograničiti socijalni kontakt sazivaju konferenciju za medije s velikim brojem novinara. 'Presice su nekada bile jedini komunikacijski kanal. Nužna je komunikacija putem društvenih mreža, ali i preko nacionalne televizije za stariju populaciju. Nema razloga držati dvije presice na dan ako nemate ništa novog za objavu', smatra.

Kaže da je najbolja komunikatorica u Stožeru Alemka Markotić, šefica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević. Kritizira ministra Beroša koji kaže: 'Bit će još gore, nemojte paničariti.' Mamić smatra da se to ne bi trebalo govoriti, nego konstatirati sadašnje činjenice.

Poručuje da država ima velik broj stručnjaka u svojim tijelima i tvrtkama, poput Apis IT-a, koji bi bez problema mogli uspostaviti bolje komunikacijske kanale.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!