UNATOČ KRIZI

Hrvatska prvi put bez mjera za zapošljavanje

06.04.2009 u 09:55

Bionic
Reading

Nema akcijskog plana, nema godišnjeg programa aktivnih mjera zapošljavanja, a pogotovo posebnih mjera prilagođenih specifičnim uvjetima krize. Papirnata dokumentacija tek se izrađuje

Unatoč činjenici da je u zemlji, prema posljednjim podacima, nezaposleno 262.821 osoba, a za koji dan državna burza objavit će nove podatke, te da je u prva dva mjeseca ove godine broj nezaposlenih porastao za 22.366 osoba, zemlja nema nikakvu politiku poticanja zapošljavanja. Kriznu godinu u kojoj se govori o mogućnosti da će bez posla ostati najmanje 80 tisuća radnika, zemlja tako dočekuje potpuno nespremna, piše Novi list.

Nema akcijskog plana, nema godišnjeg programa aktivnih mjera zapošljavanja, a pogotov da bi bilo posebnih mjera prilagođenih specifičnim uvjetima krize. No, čini se da u zemlji gotovo nikoga ne brine izostanak bilo kakvih mjera koje bi nezaposlenima omogućile brži ulazak na tržište rada. Papirnata dokumentacija tek se izrađuje.

U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva tvrde kako je dokument gotov te da će uskoro biti upućen Vladi. Prema informacijama iz resora rada, Nacionalni plan zapošljavanja za tekuću godinu mogao bi biti donesen do sredine svibnja. Iz toga proizlazi da bi se mjere aktivne politike zapošljavanja krenule primjenjivati tek sredinom godine, dakle sa šest mjeseci zakašnjenja. Novi program mjera neće se bitnije razlikovati od dosadašnjih programa koji su se provodili preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali i resornih ministarstava. Sam plan, kako se može čuti, neće imati neke specifične mjere kao mogući odgovor za gospodarsku krizu i zatvaranje radnih mjesta.

U prošloj godini država je osigurala 480 milijuna kuna za aktivne mjere zapošljavanja, no za ovu godinu planirani su nešto niži iznosi koje je dodatno srezao i rebalans proračuna. Primjerice, za aktivnu politiku zapošljavanja koja se provodi preko državne burze, lani je iskorišteno 132,7 milijuna kuna, dok je za ovu godinu planirani iznos umanjen za milijun kuna. Nakon rebalansa proračuna, međutim, istopilo se gotovo 8,6 milijuna kuna i plan iznosi 123,1 milijun. No, kako za sada nikakvog akcijskog plana i mjera aktivne politike zapošljavanja niti nema, pitanje je trebaju li uopće i ta proračunska sredstva.

U prošloj godini, od konca ožujka kada su se mjere počele primjenjivati, do konca prosinca, zaposleno je ili uključeno u obrazovanje 7.531 osoba, od čega 3.641 žena. Primjerice, sufinancirano je zapošljavanje 1.003 mlade osobe bez iskustva, 1.290 dugotrajno nezaposlenih osoba, a uz pomoć mjera posao je našlo i 706 radnika starijih od 45 i radnika starijih od 50 godina života. Za 3.466 nezaposlenih radnika država je sufinancirala obrazovanje bilo da su se obrazovali za poznatog poslodavca, ili su dodatne vještine stjecali kako bi lakše našli posao.

U ovoj godini, za sada, nezaposleni tek mogu računati na naknade za vrijeme nezaposlenosti ukoliko su stekli uvjete za njihovo korištenje i ništa više. Još jednom je, naime, država pokazala koliko se ozbiljno hvata u koštac s problemom nezaposlenosti u zemlji.