U ponedjeljak 9. svibnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o utjecaju plinovoda Sjeverni tok 2 na tržište plina u srednjoj i istočnoj Europi
Projekt Sjeverni tok 2 uključuje izgradnju dviju cijevi plinovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi prostornih metara plina godišnje iz Rusije u Njemačku pod Baltičkim morem. Republika Hrvatska, zajedno s ostalim državama srednje i istočne Europe, uputila je prosvjedno pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claudu Junckeru, u kojemu se od Europske komisije traži da ocijeni je li projekt Sjeverni tok 2 u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom i strateškim ciljevima, navodi se u priopćenju eurozastupnice Ivane Maletić. Realizacijom Sjevernog toka 2 provedba projekta LNG-a na Krku, koji je strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, bila bi upitna.
'Drago mi je da smo večeras svi rekli veliko i složno 'ne' projektu Sjevernog toka 2. Nije nam cilj pomoći diversifikaciju lanaca opskrbe iz Rusije, nego diversificirati izvore energije u Europi i smanjiti ovisnost o uvozu i zato mi je drago da smo večeras svi rekli složno 'ne' Sjevernom toku 2. Energetska ovisnost vrlo lako se pretvara u ekonomsku, ekonomska u socijalnu i na taj način Europu koju želimo učiniti liderom i pokretačem razvoja projektima poput Sjevernog toka 2 guramo u drugom smjeru', istaknula je zastupnica Maletić, navodi se u priopćenju.
Zastupnica se osvrnula i na 195 ključnih projekata koje je identificirala Komisija, među kojima je i pet hrvatskih projekata poput LNG-a na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica. To su projekti kojima se pridonosi ispunjavanju strateških ciljeva energetske unije. Naglasila je kako plinovod Sjeverni tok 2 povećava energetsku ovisnost i ugrožava vrijednost i provedbu ostalih energetskih projekata čiju smo pripremu već počeli financirati iz CEF-a (Connecting Europe Facility).