Od 300 tisuća mladih, 130 tisuća u dobi do 24 godine je nezaposleno, rečeno je na panelu na kojem je zaključeno i da poslodavci mlade nerado zapošljavaju zbog nedostatka radnog iskustva i njima neodogovarajućeg obrazovanja. Velik je problem i to što država nema rješenje za takvu situaciju – mogući izlaz za mlade je za pet godina kad će starije generacije masovno morati u mirovinu.

Može li HZZ nekako utjecati na poslodavce da i oni počnu shvaćati kako je ulaganje u našu edukaciju jamstvo da će dobiti kvalitetnog radnika? Možete li se programe za poticanje zapošljavanja pametnije koristiti, jer od ovih mi nezaposleni nismo imali puno koristi? Hoće li se problem nezaposlenosti mladih riješiti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i hoćemo li imati prilike za rad u inozemstvu? To su samo neka od pitanja koja su u četvrtak na panel-diskusiji u organizaciji GONG-a, H-Altera i HZZ-a postavljali mladi stručnjacima za tržište rada.

Rasprava je organizirana u okviru projekta MECSO – Moj posao u udruzi, putem kojega su GONG i H-Alter mladima i nezaposlenima u dobi od 18 do 24 godine ponudili tromjesečni besplatni e-tečaj za administrativno-financijskog referenta, koji bi se imali šanse zapošljavati upravo u udrugama.

Na panelu je kroz temu 'Mladi i nezaposlenost' ukazano na vrlo nepovoljnu situaciju u Hrvatskoj što se tiče zapošljavanja mladih. Među nezaposlenima je gotovo 40 posto mladih ljudi. Usporedbe radi, 2008. udio mladih među nezaposlenima činio je 25 posto, što govori o velikom porastu trenda nezapošljavanja mladih osoba. I kako se imalo prilike čuti na panelu, poslodavci ih nerado zapošljavaju iz više razloga: jer nemaju radnog iskustva, smatraju njihovo obrazovanje neodgovarajućim, a sami ih nisu spremni dodatno educirati. Točnije, najčešće očekuju da to čini država ili da se mladi za dodatnu edukaciju koja bi eventualno bila poslodavcima zanimljiva snalaze sami. Usto, mladi su i najranjivija skupina i kad imaju posao, jer upravo su oni prvi na redu poslodavčeve liste kad se dijele otkazi, budući da imaju ugovore na određeno vrijeme.

'Tri su razloga zbog kojih se, među ostalim, mladi u Hrvatskoj nalaze u puno nepovoljnijoj situaciji od svojih vršnjaka iz sjeverozapadne Europe. Prvo, imamo premalo visoko obrazovanih ljudi. Drugo, obrazovni sustav nije usklađen s potrebama tržišta rada. I treće, mladi ljudi nemaju dovoljno ili uopće nemaju radnog iskustva i kao takvi nisu interesantni tržištu rada', naglasio je rezultate istraživanja sociolog dr. sc. Teo Matković, asistent na Katedri za socijalnu politiku pri Pravnom fakultetu, tijekom svog panela 'Mladi između obrazovanja i zapošljavanja'.

Sanja Crnković Pozaić, stručnjakinja za tržište rada i bivša ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, svoje je istraživanje usmjerila na poslodavce kako bi pokušala doći do odgovora na pitanje koje vrijednosti poslodavci ocjenjuju kao presudne pri odabiru zaposlenika.

'Poslodavci nerado zapošljavaju mlade bez radnog iskustva, jer, kako tvrde, oni su im preskupi jer u prvih godinu dana ne mogu računati da će im u poslu donijeti vrijednosti. Ipak, kad se poslodavce pitalo što im je najbitnije kod zaposlenika, naglasili su pouzdanost i odgovornost, a nedostatak iskustva stavili na treće mjesto.

Mladi s visokom stručnom spremom lakše dolaze do posla i ostvaruju bolje uvjete rada nego mladi sa srednjom školom. Od njih, pak, puno bolje prolaze oni s trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem.'

A na koji način poslodavci biraju zaposlenike i što mladima može biti korisno znati kad idu na intervju za posao, pojasnio je Jurica Šarčević, projekt menadžer tvrtke Moj posao.

'Poslodavci u našem najnovijem istraživanju kao najvažniju osobinu kod kandidata za posao navode komunikacijske i prodajne vještine. Iskustvo nisu naveli presudnim.'

Velik je problem i činjenica što su mladi koji završe srednju školu i trebaju startati u svijet rada u fazi dok traže šansu za zapošljavanje, a kako se vidi to zna biti i dugotrajno, skupina koja na neki način postaje gotovo nevidljiva, jer ne pripadaju nekom od organiziranih sustava. Valja znati da HZZ ne evidentira sve nezaposlene, jer je prijava na dobrovoljnoj bazi, odnosno ljudi se prijavljuju imaju li od toga konkretnog interesa. To dodatno pojačava osjećaj bezizlaznosti kod mladih i osjećaj da su građani drugog reda s kojima se ne računa ni danas ni u budućnosti. Toga su svjesni i u HZZ-u.

Ivana Šimek i Marina Nekić, stručnjakinje za aktivnu politiku zapošljavanja iz HZZ-a, utvrdile su kako je ipak udio mladih u zaposlenosti veći nego u nezaposlenosti. Stručnjakinje iz HZZ-a naglasile su kako se provodi Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja 2011. te projekt 'Mladi na tržištu rada'.

Kao jedan od zaključaka panel diskusije 'Mladi i nezaposlenost' Sanja Crnković Pozaić podvukla je da su mladi taoci slabog gospodarstva, ali smatra kako će problem nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj rješavati demografska slika Hrvatske: 'U narednih pet godina mladi će se intenzivnije zapošljavati, ali ne zato što institucije imaju dobra i brza rješenja, nego stoga što će starija populacija morati u mirovinu, odjednom će njihova radna mjesta biti otvorena za mlade na početku radne karijere.'

GONG i H-Alter panel diskusiju 'Mladi i nezaposlenost' organizirali su u okviru projekta MECSO – Moj posao u udruzi, koju financira Odjel za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, kao dio IV. komponente IPA programa Mladi na tržištu rada. Natječaj za upis u besplatni e-tečaj za stjecanje specifičnih znanja iz područja administrativno-financijskih poslova bit će otvoren do 20. studenoga 2011.