Hrvatska inzistira da se mnogi elementi prijedloga Europske komisije o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja, koji bi imao ovlasti djelovanja u državama članicama, pojasne prije nego podrži takvu odluku, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić u Bruxellesu nakon sastanka s kolegama iz drugih država članica
Prijedlog je države EU podijelio u najmanje tri tabora. Dok jedni smatraju da treba prihvatiti prijedlog Komisije, veća skupina država traži da se jasnije definiraju ovlasti, a treća skupina čak i ne vidi potrebu za takvim uredom jer već postoji ured EU za suzbijanje prevara (OLAF), piše Jutarnji list
Prema zamisli Europske komisije i prijedlogu koji je iznijela povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, jedan europski tužitelj imao bi ovlasti istražiti, ali i podizati optužbe i procesuirati slučajeve prevara i zloupotreba novca EU u državama članicama, kao i ostale slučajeve od 'financijskog interesa EU', za što ovlast imaju samo nacionalni tužitelji.
Postojeće agencije EU ne mogu voditi kazneni postupak dok ovlasti nacionalnih tužitelja završavaju na njihovim granicama.
U ovim se prevarama godišnje gubi najmanje 500 milijuna eura. No neke države vide taj prijedlog Komisije kao pokušaj preuzimanja suverenih ovlasti država članica u korist EU. Velika Britanija, Irska i Danska ne žele u tome sudjelovati.
Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić kaže da se Hrvatska zalaže za kolegijalni pristup. “To znači da bi Vijeće javnih tužitelja odlučivalo a ne jedan tužitelj kao što je sada u prijedlogu Komisije. Smatramo da u propisima moraju biti jasno definirane ovlasti, dosezi i nadležnosti. Primjerice, pod financijskim interesima spadaju i carinski prekršaji, što može biti tisuće njih. Želimo unaprijed znati što i kada ulazi u nadležnost tog zajedničkog ureda europskog tužitelja a što ne. To je sada nejasno”, kaže ministar Miljenić.
