AKCIJA ZA SPAS PRIRODE

Hrvati na Borneu istražuju uništavanje tropskih šuma

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 21.12.2010 08:20
  • Objavljeno 21.12.2010 u 07:00
borneo8

borneo8

Izvor: tportal.hr / Autor: Olga Jovanović i Goran Šafarek

Konferencija o klimatskim promjenama u Cancunu u petak je završila dogovorom 119 zemalja o financijskoj pomoći siromašnim zemljama za čuvanje tropskih kišnih šuma od uništenja. Riznice bioraznolikosti i pluća Zemlje sijeku se i pale nemilice od sredine prošlog stoljeća

Kišne šume nestaju pod navalom sadnje poljoprivrednih kultura, riže, plantaža palminog ulja, čajevca, kaučukovca i drugih privremeno isplativih nasada. Zatim, stabla se sjeku radi ormara, ladica, stolova, kreveta i ostalog namještaja, toaletnog papira, maramica, kartona od najdragocjenijeg tropskog drveta i ostalih neophodnih stvarčica za bogate. Godišnje zbog ovih proizvoda i krčenja za poljoprivredno zemljište nestaje preko 13 milijuna hektara tropskih šuma, ovogodišnji je podatak UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). To je šest i pol puta više od površine svih šuma u Hrvatskoj.

Olga Jovanović i Goran Šafarek

Olga Jovanović i Goran Šafarek

Izvor: tportal.hr / Autor: Olga Jovanović i Goran Šafarek

Namještaj, papir, poljoprivreda - nestaje središte bioraznolikosti svijeta

'Kuala Lumpur, glavni grad Malezije, izgrađen je na izvozu drveta u Japan i Ameriku, a sječa i palež se nastavljaju', kaže Olga Jovanović, znanstvenica iz Osijeka, pred svoj put na Borneo gdje će istražiti koji su razmjeri gubitka šuma na tom trećem po veličini otoku na svijetu i kako sačuvati ono što je preostalo. Dvočlana znanstvena ekipa iz udruge za popularizaciju znanosti 'Baobab', Olga Jovanović i Goran Šafarek, na Borneu će od 21. prosinca do veljače sljedeće godine snimiti i dokumentarni film za HTV.

U razgovoru za tportal Olga i Goran kažu da kišne šume Bornea doista trebaju našu pozornost: 'Borneo je središte biološke raznolikosti svijeta. Na njemu nalazimo 15 tisuća vrsta biljaka cvjetnica, tri tisuće vrsta drveća, 221 vrstu sisavaca i 420 vrsta ptica. Borneo je i jedini dom orangutana. Blago Bornea ne čine samo nevjerojatna prirodna baština, već i tradicijska plemena. Tridesetak naroda živi na otoku, a među njima istaknuto mjesto imaju Penani.' Sve to ugroženo je, jer indonezijske i malezijske vlasti od 1950. godine dopuštaju nestanak preko polovice šuma na nekada obraslom otoku.

Život Penana ovisi o prašumi

Podaci Svjetskog fonda za prirodu (WWF) i UN-ova programa za okoliš (UNEP) iz 2007. godine pokazuju da je u drugoj polovici 20. stoljeća na Borneu izgubljeno oko polovice šuma. Uz prirodnu raznolikost nestaje i kultura. 'Snimit ćemo dokumentarni film o stradanjima naroda Penana zbog nestanka šuma. Kroz popularna predavanja i film, nastojat ćemo pomoći u borbi za prava Penana, a u tome će nam pomoći nevladine udruge koje djeluju na tom području', kažu Olga i Goran, oboje znanstvenici u području biologije.

Nakon studija biologije na PMF-u u Zagrebu Olga je doktorirala 2009. na Tehničkom sveučilištu u Braunschweigu, a specijalnost su joj vodozemci i gmazovi. Od 2004. godine ide na znanstvene ekspedicije na Madagaskar, gdje je bila tri puta, Venezuelu, Ekvador, Andamani i Šri Lanku. Goran je nakon diplome biologije također na PMF-u počeo svoj doktorat kao znanstveni novak na tom fakultetu. Od 2000. godine neprestano sudjeluje u znanstvenim ekspedicijama - Ande-Amazona-Madagaskar, Kostarika, Venezuela, Južna Afrika, Ekvador, Andamani i Šri Lanka. Sve to bilježi kao fotograf i snimatelj, a dio fotografija objavljujemo u fotogaleriji.

Jedna obitelj obnavlja kišnu šumu na Šri Lanki

Na Šri Lanki su doživjeli ugodno iskustvo, iako je i na tom nekada prirodno obraslom otoku preostalo oko pet posto tropskih šuma. Predio Mahausakande iskrčen je radi sadnje plantaže kaučukovca, ali obitelj draguljara želi pokazati da se izgubljeno može i treba vratiti. Na području površine 16 hektara do 2007. godine zasađeno je sedam tisuća sadnica raznovrsnog tropskog drveća, a cilj je posaditi četrdeset tisuća kako bi izrasla prašuma kakva je nekada prevladavala na Šri Lanki. 'Prije našeg dolaska utvrđena je prisutnost osam vrsta žaba, a mi smo otkrili još deset. To dokazuje da projekt funkcionira i da se bioraznolikost obnavlja', objašnjava Olga.

Projekt u Mahausakandeu financira se sredstvima od iskorištavanja preostalog kaučukovca za dobivanje gume, izradom suvenira i nakita od kokosove kore te donacijom jedne komercijalne banke. 'Obitelj promiče zdravi način i kvalitetu života za lokalno stanovništvo, a zapošljavanjem im pokazuje da zarada ne dolazi samo od uništavanja prirode. Osnovna djelatnost im je draguljarstvo, ali nije cilj samo zarađivati, nego žele pomoć svojim susjedima', naglašava Olga.

U svijetu nema puno takvih projekata - mnogo više je tvrtki poput Sinar Masa za koju je Greenpeace sredinom ove godine poručio da kišne šume pretvara u stakleničke plinove i smeće. Greenpeaceov aktivist za jugoistočnu Aziju Bustar Maitar u srpnju je pozvao sve velike dobavljače u Sjevernoj Americi da više ne kupuju toaletni papir, maramice, kartone i slično, jer takvi proizvodi nastaju beskompromisnim krčenjem šuma na Borneu u Indoneziji.

Treba im novac za put

Kako izgleda ova katastrofa i može li je zaustaviti primjena velikog 'Zelenog fonda za klimu' iz Cancuna, po kojem 100 milijardi dolara godišnje treba ići siromašnima za čuvanje tropskih šuma, saznat ćemo u dokumentarcu Olge i Gorana, koji bi na HTV-u trebao biti prikazan sljedeće godine.

Do kretanja u srijedu njih dvoje još moraju skupiti novac za put i troškove života na Borneu. Sve ekspedicije financiraju samostalno i uz pomoć sponzora, a za Borneo su objavili poziv za donacije s opisom projekta na svojoj web stranici udrugabaobab.blog.hr.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi