JOSIPOVIĆ ZA FINANCIAL TIMES

Hrvati imaju problem u glavama jer pate za socijalizmom

Ivo Josipović

Ivo Josipović

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz

Predsjednik Ivo Josipović u intervjuu za The Financial Times kaže kako je u hrvatskom društvu široko rasprostranjeno nepovjerenje u kapitalizam jedan od glavnih razloga zašto vlade nisu provodile reforme kojima bi se moderniziralo nacionalno gospodarstvo i sredile državne financije

U razgovoru za Financial Times Josipović je rekao kako su, jedna za drugom, hrvatske vlade propuštale provesti reforme kojima bi se privukle strane investicije, potaknulo zapošljavanje i zemlja izvukla iz recesije, a ona će se u 2015. protegnuti sedmu godinu zaredom.

FT podsjeća da je Josipović 2010. izabran na platformi borbe protiv društvene nepravde, korupcije i organiziranog kriminala. Prema hrvatskom Ustavu, predsjednik nema direktnog utjecaja na ekonomsku politiku, ali Josipović je tijekom mandata koristio svoju poziciju kako bi promovirao prednosti slobodnog tržišta i stranih investicija.

'Najveća prepreka reformama je u našim glavama. Kad god se pojavi neki ozbiljan investitor, reakcija javnosti je da 'dolazi zaraditi, što je nedopustivo'. To je vjerojatno naslijeđe iz bivšeg političkog sustava, socijalizma', kaže Josipović i dodaje kako je taj pristup vidljiv i u medijima i na političkoj sceni.

Aktualni hrvatski predsjednik kaže kako je i široko rasprostranjen strah od investitora i poduzetništva. 'Imamo novu zakonsku regulativu koja potiče strana ulaganja, ali to nije dovoljno', kaže Josipović.

Novinari Financial Timesa pitali su ga je li situacija u Hrvatskoj takva da bi trebala pomoć EU-a i MMF-a. 'Želim vidjeti situaciju u Hrvatskoj takvom da se svi problemi mogu riješiti odlukama Vlade i Sabora. Ali, naravno, pomoć bi mogla biti potrebna. U primjeni mjera štednje trebamo razmišljati i o stabilnosti društva i poštenja, a nadam se da nas neće tretirati kao Grčku', ističe Josipović.


Novinar FT-a piše da Hrvatsku, kao i Grčku, koju su u 2010. spašavali MMF i EU pod uvjetom provođenja strogih mjera štednje i reformi državne administracije i gospodarstva, opterećuje skup i prekobrojan javni sektor, proračunska nedisciplina i niska razina konkurentnosti.

Hrvatski BDP pao je za gotovo 13 posto od 2008, a stopa nezaposlenosti učvrstila se na 17,7 posto. Javni dug ubrzano raste i dosegnuo je 67 posto prošlogodišnjeg BDP-a, što je gotovo dvostruko u odnosu na 2008.

FT ističe kako bi eventualni program EU-a/MMF-a za Hrvatsku bio drukčiji od onih primijenjenih u članicama eurozone Grčkoj, Irskoj, Portugalu i Cipru.

Ekonomisti smatraju da Hrvatska neće zatražiti međunarodnu pomoć prije sljedećih parlamentarnih izbora, a oni bi trebali biti održani krajem sljedeće godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!