To je ujedno bilo prvi put da HDZ tako nešto organizira u javnosti želeći približiti izborni program HDZ-a publici na društvenim mrežama. Na gospodarska pitanja odgovarali su tehnički ministar financija Zdravko Marić, potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić, te predsjednik HDZ-ovog odbora za financije i saborski zastupnik Tomislav Čorić.

U sat i pol vremena dotaknuli su se svih relevantnih gospodarskih tema pri čemu je Maletić istaknula da je najvažnije ulaganje u industrijsku proizvodnju uz korištenje novih tehnologija, transfer znanja, povezivanja svih kreativnih energija poduzetnika, mladih i drugih.

'Moramo učiniti sve i za to imamo spremne mjere i program da Hrvatska ostvari brži napredak i jači gospodarski rast, a kako smo probleme detektirali u gotovo svim gospodarskim područjima imat ćemo jako puno posla, ali vjerujemo da svi zajedno za nekoliko godina možemo postići taj cilj', rekla je Maletić.

Istaknula je poljoprivredu kao granu koja ima jedan od najvećih potencijala za razvoj, ali u kojoj ima i najviše problema s obzirom da se oko 50 posto poljoprivrednog zemljišta ne koristi.

Marić je kazao da poljoprivreda može biti i te kako dio rasta, iako sada tako nije. 'U razgovoru s poljoprivrednicima zaključio sam da država mora stvoriti uvjete za rasterećenje poljoprivrednika kao i poduzetnika i zato planiramo sniženje stope PDV-a na primjerice sadnice, stočnu hranu i gnojivo, jer bi se time povećala likvidnost poljoprivrednika, a važno je da se integriraju u prehrambenu industriju i turizam', naglasio je Marić.

Govoreći o jačanju malog i srednjeg poduzetništva, Čorić je kazao da osim poreznih rasterećenja treba kreirati i povoljan poslovni okvir kao i mjere koje će im olakšati poslovanje. 'Uz tako nešto gospodarski rast je moguće kreirati uz još dva poteza - bolje privući i koristiti ulaganja dijaspore te bar jednog radnika u tvrtki osloboditi od davanja državi', kazao je Čorić.

Na pitanje o progresivnom oporezivanju Marić je odgovorio da je to poželjno, pa ponekad i opravdano u oporezivanju, ali da treba cjelovita porezna reforma.

'Više od 20 godina nam treba cjelovita porezna reforma koja će uključiti i drugačiji porez na dohodak za koji imamo prijedlog da se smanji sa 40 na 36 posto, a uvjeren sam da u Hrvatskoj treba rasteretiti i dobit te podići neoporezivi dio dohotka', kazao je Marić.

Tu je spomenuo da planiraju porez na dobit sa stope od 20 posto spustiti na 18 posto, dok je Maletić kao jednu od mjera istaknula mjere za zapošljavanje mladih.

'Dugoročno i stabilno zapošljavanje mladih u čemu smo među najlošijim zemljama u EU, jedna je od najvažnijih mjera koju planiramo provesti jer će to pridonijeti zaustavljanju odlaska mladih i općenito znanja iz Hrvatske kao i demografskoj obnovi. Ako se s tim odmah ne krene, Hrvatska će demografski praktički nestati, jer su procjene da će za 30 godina izgubiti gotovo milijun stanovnika', upozorila je Maletić.

Osim poljoprivrede i turizma Maletić je istaknula kao strateške grane koje mogu generirati gospodarski rast i energetiku, ali i osnaživanje jeftinog prometa odnosno željeznica, te riječnih i morskih luka. Marić je istaknuo još i reformu javne uprave, zdravstva i pravosuđa koju je ocijenio reformom svih reformi jer o brzini, kvaliteti i nezavisnom sudstvu ovise i sve druge reforme.

Za smanjenje sive ekonomije i povećanje zapošljavanja svi su istaknuli potrebu jačeg uvođenja reda pa i jačanje inspekcijskih službi, ali i povećanje plaća zaposlenima čemu će pridonijeti i porezna rasterećenja.

Na pitanje o monetarnoj politici i ulozi HNB-a, Marić je odgovorio da HNB ima odgovornost za financijski sustav i stabilnost te da se treba voditi briga da monetarna i fiskalna politika bude koordinirana.

Rekli su da u svim budućim aktivnostima vezanima za Inu treba voditi računa o nacionalnim interesima, te da treba pažljivije, brže i efikasnije povlačiti sredstva iz EU fondova što do sada nije bilo baš uspješno.

Na komentare iz publike da nisu vjerodostojni i da neće moći vratiti 'ono što su u zadnjih 20 godina pokrali' svi su ustvrdili da su vjerodostojni, da imaju planove za budućnost i da imaju što ponuditi jer su napravili cjeloviti program za ono što je Hrvatskoj potrebno i što su zamislili u suradnji sa znanstvenim institucijama, poduzetnicima i građanima.

Za Maletić je bilo i pitanje zašto nije prestala biti europarlamentarka s obzirom na kampanju i želju da uđe u hrvatsku vladu, ona je odgovorila da u europarlamentu zastupa interese hrvatskih građana isto kao što se radi u hrvatskom parlamentu te da u vladu želi ući jer želi da njene tri kćeri danas-sutra ne odu iz Hrvatske, nego tu ostanu.