U noći na nedjelju satovi se ponovno pomiču jedan sat unaprijed, čime počinje ljetno računanje vremena. Iako je ta praksa uvedena s ciljem uštede energije, danas izaziva sve više kritika – osobito iz znanstvenih krugova
Istraživanja i stavovi stručnjaka pokazuju da promjena vremena ima niz negativnih posljedica za ljudsko zdravlje, ponajprije zbog narušavanja biološkog ritma.
Ideja koja nije donijela očekivane rezultate
Ljetno računanje vremena uvedeno je 1980. godine u Njemačkoj, a kasnije i u drugim europskim zemljama, s ciljem smanjenja potrošnje energije.
Međutim, taj cilj nije u potpunosti ostvaren. Unatoč tome, pomicanje sata i dalje se provodi, iako mu se veliki dio javnosti protivi, navodi Tagesschau.
Prema anketi Europske komisije iz 2018., čak 84 posto ispitanika izjasnilo se protiv nastavka pomicanja sata.
Stručnjaci: Biološki ritam trpi
Znanstvenici upozoravaju da prelazak na ljetno računanje vremena negativno utječe na organizam.
‘Kada prelazimo na ljetno računanje vremena, ustajemo jedan sat ranije. Time si zapravo skraćujemo san’, objašnjava istraživačica sna Eva Winnebeck sa Sveučilišta Surrey.
Dodaje da se tijelo ne može jednostavno prilagoditi.
‘Ne možemo samo ranije otići na spavanje jer naš unutarnji sat određuje kada ćemo zaspati’, kaže Winnebeck.
Zbog toga mnogi ljudi u prvim danima nakon promjene vremena osjećaju umor i poteškoće s koncentracijom.
Više nesreća i zdravstvenih problema
Posljedice nisu samo subjektivne. Prema istraživanjima, u danima nakon pomicanja sata raste broj prometnih nesreća, a zabilježen je i porast srčanih udara.
‘Ako je organizam pod stresom, veća je vjerojatnost zdravstvenih problema’, upozorava Winnebeck.
Osim toga, nedostatak sna povezuje se i s većim rizikom od metaboličkih poremećaja poput dijabetesa.
Postoje i drukčija mišljenja
Ipak, svi stručnjaci ne dijele potpuno isto mišljenje. Liječnik i stručnjak za spavanje Dieter Kunz ističe da dugoročni učinci promjene vremena nisu dovoljno istraženi.
Prema njegovim riječima, promjene u duljini dana također snažno utječu na ljudski organizam. Istraživanja pokazuju da ljudi prirodno spavaju kraće ljeti nego zimi, neovisno o satu.
‘Čovjek zimi funkcionira drugačije nego ljeti. U tom smislu, promjena vremena može biti prilagodba tim prirodnim promjenama. Ljetno računanje vremena je blagoslov’, smatra Kunz.
Trajna ljetna varijanta nije rješenje
Unatoč razlikama u mišljenjima, većina stručnjaka slaže se oko jedne stvari – trajno ljetno računanje vremena nije dobra ideja.
Razlog je manjak jutarnjeg svjetla tijekom većeg dijela godine, što negativno utječe na unutarnji biološki sat. Znanstvene organizacije stoga predlažu trajno zadržavanje standardnog, odnosno zimskog vremena.