Grčka trenutno preispituje zakonske mogućnosti isplate odštete koju bi joj trebala platiti Njemačka zbog uništenja sela i gradova, kao i ljudskih žrtava u toj zemlji tijekom Drugog svjetskog rata. Riječ je, između ostalog, i o vraćanju zajma grčkoj središnjoj banci, na čije je davanje Njemačka prisilila Grčku 1942. godine. Taj dug od nekoliko milijardi dolara Njemačka do danas Grčkoj nije vratila, piše Deutsche Welle.

Prema navodima grčkog doministra financija Christosa Staikourasa, osnovana je posebna radna skupina koja trenutno u državnom arhivu preispituje određenu dokumentaciju. Rezultati njezina rada trebali bi biti objavljeni do kraja godine. Osnovno pitanje koje se postavlja jeima li Grčka, 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, uopće pravo tražiti povrat duga i isplatu ratne štete.

Profesor međunarodnog prava na sveučilištu Panteion u Ateni i borac za ljudska prava Stelios Perakis tvrdi da Grčka u svakom slučaju ima od Njemačke pravo tražiti povrat novca. Prema njegovim navodima, iako Grčka do sada nije učinila konkretne korake, odnosno tražila od Njemačke isplatu štete, ona to pravo tijekom vremena nije izgubila. Naime, sporazumi o vraćanju dugova bili su sklopljeni odmah nakon rata i sadržavali su klauzule koje govore o tome da se isplata može dogoditi nakon konačnog dogovora, odnosno mirovnih ugovora.

U studenome 1995. godine Grčka je Njemačku pismenim putem podsjetila na ovo neriješeno pitanje. 'Iz Berlina je stigao odgovor da su u međuvremenu ova potraživanja zastarjela', kaže profesor Perakis.

Strah od vanjskopolitičkih posljedica

Preživjeli u masakrima i članovi obitelji žrtava njemačkog nacističkog terora u Grčkoj relativno su rano shvatili da njihova vlada neće učiniti dovoljno da bi im bila isplaćena odšteta. Grčka vlada na Njemačku do sada nije vršila pritisak kako ne bi ugrozila dobre političke odnose ovih dviju zemalja. Žrtve su stoga same podnosile zahtjeve za odštetu pred grčkim sudovima – uzalud.

Slično se dogodilo i u susjednoj Italiji. Kada su žrtve i članovi obitelji predali zahtjeve za odštetu na domaćim sudovima, sud je doduše presudio u njihovu korist, ali im novac nikada nije isplaćen. Njemačka je, naime, pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu predala tužbu protiv Italije pozivajući se na načelo državnog imuniteta. Grčka je u ovom postupku intervenirala kao neutralna stranka. Profesor Perakis tom je prigodom zastupao grčke interese pred sudom, tražeći ukidanje apsolutnog državnog imuniteta.

'Ovo načelo je uvedeno još u 19. stoljeću, no ono danas, kada su u pitanju masakri počinjeni tijekom ratova, kao i zločini protiv čovječnosti, više ne vrijedi', rekao je tada Perakis. Ipak, usprkos tome, Sud u Den Haagu presudio je u korist Njemačke. 'Pa ipak, pitanje isplate odštete time nije riješeno', tvrdi Stelios Perakis.

Grčki novac za njemački rat

Tema diskusije koja se trenutno vodi u Grčkoj je, osim isplate odštete žrtvama i preživjelima nacističkog terora, i vraćanje duga grčkoj središnjoj banci. Tim je novcem, naime, Hitlerova vlada financirala velik dio svojih troškova, prije svega razne ratne operacije u sjevernoj Africi.

'Pravno gledano je u svakom slučaju lakše obrazložiti i dokazati činjenicu da je Njemačka tada od Grčke posudila novac. Nitko ne sumnja u postojanje određenih ugovora iz onog vremena, ali i sama činjenica da je već Hitler počeo s isplatom duga govori sama za sebe. No nakon rata su ove isplate obustavljene', kaže Perakis.

Koliko točno iznosi ukupna svota koju bi Njemačka trebala isplatiti Grčkoj, za sada nije poznato. U početku je, kako kaže profesor Perakis, bilo govora o oko 7,5 milijardi dolara. No, koliko ona iznosi danas, trebalo bi se znati tek nakon što spomenuta radna skupina koncem godine podnese izvještaj.