COFOE:

Građani za osnivanje "europske vojske" i ukidanje veta u vanjskoj politici

  • Autor: T. O./Hina
  • Zadnja izmjena 13.02.2022 14:49
  • Objavljeno 13.02.2022 u 14:49
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: NN

Građani EU-a su se u nedjelju na Konferenciji o budućnosti Europe založili za osnivanje "Zajedničkih oružanih snaga Europske unije", odlučivanje kvalificiranom većinom o vanjskopolitičkim pitanjima te za zajedničku migracijsku politiku EU-a

Ukupno 184 građana iz svih članica EU-a u petak i subotu su u manjim radnim grupama u Maastrichtu formulirali prijedloge politika na temu "EU u svijetu i migracije", dok su u nedjelju svi glasali o tim prijedlozima, pri čemu je za usvajanje bila potrebna većina od 70 posto glasova. Samo šest od 46 preporuka nije prihvaćeno.

Građani su predložili osnivanje "Zajedničkih oružanih snaga Europske unije", a traže i promjenu odlučivanja o vanjskopolitičkim pitanjima.

Naime, trenutno svaka država članica ima pravo veta, a panel građana je preporučio odlučivanje kvalificiranom većinom, što je jedna od većih točki prijepora zagovornika i protivnika daljnje europske integracije.

Protivnici smatraju to korakom prema pretvaranju Europske unije u federaciju u kojoj bi najjače članice lakše nametale svoju volju, dok zagovornici ističu da jednoglasno odlučivanje onemogućava afirmiranje EU-a kao globalnog aktera usporedivog sa SAD-om i Kinom.

Ipak, predlažu da se o prijemu novih članica EU-a i promjeni Ugovora EU-a i dalje odlučuje jednoglasno.

Po pitanju proširenja Europske unije zaključili su da je potrebno "konsolidirati" identitet Unije prije pristupa novih članica EU-a.

  • +15
  • +12

NATO

Izvor: EPA / Autor: Valda Kalnina

Predlažu i olakšavanje uvođenje sankcija državama članicama, organizacijama i pojedincima zbog kršenja Ugovora EU-a.

Za zajedničku migracijsku politiku

Građani su se založili za uspostavu zajedničke migracijske politike EU-a koja bi bila utemeljena na solidarnosti. Založili su se za zamjenu Dablinskog sporazuma novim pravno obvezujućim koji bi osigurao "pravednu, uravnoteženu i proporcionalnu distribuciju azilanata".

Preporučili su i uspostavu unificiranog europskog mehanizma za uvoz radne snage izvan EU-a sukladno potrebama tržišta, kao i jačanje Frontexa, agencije za zaštitu granica, ali uz reviziju njenog dosadašnjeg rada. Ističu da je potrebna veća transparentnost u radu te agencije kako bi se izbjegle zloupotrebe u odnosu prema migrantima.

  • +4
  • +1

Policajci pomažu migrantima

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MUP

Dragan Volarević, jedan od građana koji su sudjelovali na panelu, istaknuo je za Hinu da, primjerice, države zapadne Europe nemaju isto iskustvo s migracijama kao Hrvatska, Bugarska i druge zemlje koje graniče sa zemljama koje nisu u Europskoj uniji.

On smatra da treba reformirati ili ukinuti Dublinski sporazum po kojemu migranti zahtjev za azilom moraju podnijeti u prvoj državi članici EU-a u koju ulaze, čime su najviše pogođene zemlje na granicama EU-a, poput Italije, Španjolske, Grčke, Bugarske i Hrvatske.

"Doživljavamo neke stavove Europske unije koji nisu dobri za nas, nisu pravedni. Mislim da Dublinski sporazum nije dobar. Mislim da ga treba reformirati ili odbaciti i napraviti nešto novo. Taj sporazum za Hrvatsku, Bugarsku i sve granične zemlje nije bio povoljan i nije pravedan", kazao je Volarević, umirovljenik iz Zadra.

On smatra da je potrebno voditi različite politike prema legalnim migracijama, ilegalnim migracijama i sustavu azila.

  • +13
  • +10

Migranti na bjelorusko-poljskoj granici

Izvor: EPA / Autor: LEONID SCHEGLOV / HANDOUT

"Treba potpomognuti da bude što više legalnih migracija, da se suzbiju ilegalne u kojima ljudi stradaju i gube živote te se javlja trgovina ljudima", kazao je Volarević, dodavši da je trebalo brže rješavati zahtjeve za azil.

"S tim bi bilo manje problema i manje bi se ljudi odlučivalo na ilegalne imigracije. Te ilegalne imigracije su u biti najveći problem jer tu ljudi gube živote, a netko na tome diže novce", dodao je.

Građani su također predložili veće subvencioniranje europske proizvodnje u poljoprivredi, zdravstvu, digitalnom sektoru i tehnologijama za zaštitu okoliša. Također, predlažu smanjenje oslanjanja na plin i naftu, uz veće ulaganje i korištenje javnog prijevoza i alternativne izvore energije poput vodika.

Založili su se i za restrikcije na uvoz proizvoda iz zemalja u kojima se dozvoljava dječji rad, kao i veću kontrolu mogućeg kršenja ljudskih prava prilikom proizvodnje uvoznih proizvoda. Predlažu i obvezno uvođenje „eko rejtinga“ na svim proizvodima koji bi uključivao razinu emisije CO2 od proizvodnje i transporta, razinu štetnih sadržaja i sl.

tportal

Izvor: EPA / Autor: JULIEN WARNAND / POOL

Prethodno su, u sklopu Konferencije, građani nakon panela u Varšavi donijeli zaključke o zdravstvenim i klimatskim politikama, dok su na prvom prosinačkom panelu u Firenci predstavili prijedloge politika u području vrijednosti EU-a i sigurnosti.

Posljednji će se panel održati u Dublinu, a preporuke ukupno 800 europskih građana, koje su nasumično odabrale marketinške agencije kako bi odražavali demografsku i socioekonomsku sliku EU-a, razmotrit će europske institucije na zajedničkoj plenarnoj sjednici.

Ukupno 80 građana, po 20 sa svakog od četiri panela, na plenarnoj će sjednici Konferenciji o budućnosti Europe raspravljati o predloženim politikama s europarlamentarcima, predstavnicima vlada i parlamenata država članica Europske unije, povjerenicima Europske komisije, predstavnicima sindikata, poslodavaca, civilnog društva i sl.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!