Kako je zastupnicima pojasnio Lalovac, cilj ovog zakona je ujednačiti osnovicu za izračun zateznih kamata u odnosima između poduzetnika. Naime prema Zakonu o obveznim odnosima, osnovica je bila eskontna stopa, a prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, referentna stopa. 'Budući da je eskontna stopa u Zakonu o obveznim odnosima predstavljala nerealnu osnovicu za izračun zateznih kamata, a posljedično utjecala i na dozvoljenu visinu ugovorenih kamatnih stopa, predlaže se da se svim odnosima uvede referentna stopa kao osnovica za izračun zatezne kamatne stope', kaže Lalovac.

Osim toga, ovim se zakonom uređuje najviša dopuštena stopa zateznih kamata. Prema trenutnoj prosječnoj stopi, ona iznosi 12,35 posto za poduzetnike, a prije je, prema Zakonu o obveznim odnosima, iznosila 15 posto. S druge strane, za odnose koji nisu odnosi između poduzetnika (op.a. za građane) iznosi 11,35 posto. To znači smanjivanje zakonske zatezne kamate s 12 na 11,35 posto', kazao je Lalovac.

Upravo bi ovo ograničavanje kamata trebalo pomoći teškom stanju i poduzetnika i građana. Stoga Lalovac nije mogao prijeći preko crnih brojki.

'Kada gledamo iznos blokiranih sredstava, odnosno iznos ovrhe na novčanim sredstvima poduzetnika, on je oko 31. svibnja bio 32,4 milijarde kuna. Znači, to je iznos blokiranih sredstava i pravnih osoba i obrtnika', kaže Lalovac.

No ono što još više zabrinjava Lalovca su dugovi građana koji su zadnjih godinu i pol 'u uzletu'.

'Tako je 31. svibnja iznos ovrhe na novčanim sredstvima za oko 318.000 građana bio 27,1 milijardu kuna. I ukoliko tome pridodate ovaj iznos od 12 milijardi zateznih kamata, dobivate zastrašujući iznos kojim su opterećeni građani, oko 40 milijardi kuna', kazao je Lalovac.

Postavlja se pitanje može li se zakon još nadograditi tako da se zatezna kamatna stopa još smanji na način da se propiše da ona nikada ne smije prijeći visinu glavnice. 'U modelima kada vam ne funkcionira pravni sustav najisplativije je ulaziti u razne tužbe i u razne odnose jer imate veći povrat nego da zapravo proizvodite i da radite. Jer kad proizvodite i kad radite, možete ostvariti pet ili 10 posto povrata, a ukoliko nekoga tužite, ukoliko se sporite, ukoliko imate neriješene određene odnose, zatezna kamatna stopa vam je da ne kažem lihvarska te stvara 15 posto i jednostavno demotivira cjelokupni sustav jer s druge strane ne možete se naplatiti, ali ne možete ni riješiti svoje odnose', rekao je Lalovac.

Ministar financija volio bi i da se kroz saborsku raspravu raščisti treba li ići i korak dalje i propisati da se prvo zatvara glavnica, a onda zatezne kamate i ostalo. 'Ukoliko vam sustav pokazuje da vam netko ne može izvršiti ni tu glavnicu, a onda vam dođe zatezna kamata, i ako netko i nešto uspije platiti, što će se dogoditi? Dogodit će se da će zatvoriti samo dio troškova i dio zatezne kamate. Neće uopće dotaći glavnicu. Što se događa sljedećeg mjeseca? Iznos zatezne kamate, ono što je i uspio platiti, vratit će mu se i već sljedeći mjesec do glavnice neće ni doći', kaže Lalovac.

Banke se ne bi trebale ljutiti na ovaj zakon, smatra Lalovac, jer ako se sutra smanje kamatne stope, onda će i banke imati bolju otplatu kredita. 'Hrvatska se nedavno zadužila po najpovoljnijim uvjetima, po 3,8 posto. I zato smo ušli u Europsku uniju, da se povoljnije zadužujemo, da naši građani mogu dobivati uvjete kakve dobivaju austrijski građani, talijanski, kakve dobivaju njemački. Zbog toga smo ušli u Europsku uniju, ali i zbog toga da nam se građani mogu početi pomalo vraćati u modele potrošnje, ali i modele života. Jer ovo nije život, ovo nije život kada duguju 40 milijardi kuna i kada od nas očekuju da im pomognemo', kazao je Lalovac.

Ministru je na njegovo izlaganje replicirao HDZ-ov Ivan Šuker, kazavši kako se ovim zakonom uvodi nered. 'Vođenje socijalne politike se mora vidjeti kroz proračun na rashodovnoj strani, ne nikakvim kvazismanjenjima i ovako i onako, jer to nas onda vodi u ono što nitko ne želi, a to je da tu socijalnu politiku koriste oni kojima tu naprosto nije mjesto. To je proces koji kontinuirano traje i naprosto se mijenja prema situaciji. Ovo oko obračuna kamata i naplate, mislim da se naprosto ne treba zalijetati i ići grlom u jagode', poručio je Šuker.

Odgovorio je Lalovac. 'Rekli ste da ovaj zakon donosi nered, a ja sam vam pokazao brojkama kakav nered trenutno vlada i ako je ovo što sad imamo nered, s ovim zakonom svakako ćemo postaviti vrlo jasno i transparentno kako se obračunavaju kamate, tko obračunava kamate i na koji način su postavljeni odnosi ne samo između poduzetnika i poduzetnika, nego i poduzetnika i građanina. Građanin mora znati na koji način se obračunava i kada je u nekom sporu što može izračunati', rekao je Lalovac.

'Ako je Hrvatska u izvanrednoj situaciji kao što je govorio ministar, onda bi jasno trebale slijediti i izvanredne mjere', kazao je već u uvodu izlaganja u ime Kluba nezavisnih zastupnika Damir Kajin.

Smatra da je upravo ograničavanje zatezne kamatne stope jedna od tih mjera, no kaže da sa zateznim kamatama treba još ići dolje. 'Ako su banke u vlasništvu stranaca, onda bi valjda i kamate u Hrvatskoj trebale biti otprilike kao što su u Italiji, u Austriji ili Francuskoj. Jasno je i to da se u Hrvatskoj oko 15 posto kredita ne vraća i to je ozbiljan problem koji ponajviše govori ne o ljudima, nego o prilikama u kojima se nalazi naša zemlja', rekao je Kajin.

Gotovo svaki sedmi kredit u Hrvatskoj je nenaplativ, a s druge strane dobit banaka zadnjih nekoliko godina je rekordno niska', upozorava Kajin.

'Ono što se stvarno treba očekivati je to da će Ministarstvo financija otići korak dalje i od predloženog zakona i da će vjerojatno za drugo saborsko čitanje pripremiti izmjenu redoslijeda plaćanja i kod ovrha. Prema sadašnjem rješenju iz Zakona o obveznim odnosima, pod ovrhom se prvo naplaćuju troškovi postupka, nakon toga idu kamate i tek na kraju dolazi glavnica', kaže Kajin.

Dragutin Lesar u ime Hrvatskih laburista pohvalio jeministra financija jer je smogao snage prvi reći ono što većina građana trpi, a to je dužničko ropstvo.

'Dakle blokirane obaveze građana i poduzetnika su prešle 50 posto štednje u Republici Hrvatskoj. Od 318.000 građana u blokadi njih otprilike 267.000 imaju blokadu do 100.000 kuna obaveza. Dakle radi se o velikom broju građana koji u dužničko ropstvo nisu ušli obijesnim zaduživanjem, koji nisu kupovali skupocjenu imovinu pa zbog toga dakle ne govorim o onih nekoliko tisuća iznad milijun. Govorim o 270.000 obitelji koje su u problemu do 100.000 kuna. To je socijalno pitanje, socijalni problem, socijalni aspekt. Po meni on je nastao i zbog promjenjive kamatne stope na koje banke imaju pravo i zbog devizne klauzule te zbog enormno visoke zatezne kamate koja je išla i do 18 posto', rekao je Lesar.

Zakon kojim bi se trebale ograničiti zatezne kamate nudi tračak nade vrijedan pažnje i treba ga podržati, mišljenje je HDZ-ovog Ivana Šukera, no smatra da se oko toga stvorilo dosta nekritičkih rasprava.

'Kada danas govorimo o kamatnoj stopi, ako već želimo govoriti o tome da se želi nekome pomoći, država može smanjiti kamatnu stopu na svoje nenaplaćene prihode. Ako kažemo da banke ne žele nešto, ne žele sve dok imaju prostora. Kada ne budu imale prostora, onda će se i one promijeniti. Nema ministra financija koji s njima nije vodio rat', rekao je Šuker.

Ključnim pitanjem Šuker smatra cijenu zaduživanja države u inozemstvu jer se na njoj temelji referentna kamatna stopa.

'Kažemo da se država zadužila uz 3,8 posto - sjajno. Nitko zbog toga nije nesretan, dapače, ali se postavlja pitanje koliko se zadužuju naši konkurenti? To je ključno pitanje. Dakle dio smo tržišta zbog kojeg su nas do sada kažnjavali time da imamo visoku kamatnu stopu jer kažu - vi ste rizična zemlja. Ok, sad smo dio tog tržišta, pa nismo ništa rizičniji od Slovenije, Slovačke, Češke, Poljske, Mađarske, nismo mi ništa rizičniji ni od Rumunjske, Bugarske, mogu još nabrajati. Zašto je onaj koeficijent rizika u Hrvatskoj još uvijek za 1,5 veći nego kod tih zemalja? Zašto nas netko kažnjava?', upitao je Šuker, kazavši da će predložiti da zatezna kamata za pravne i fizičke osobe bude ista.

337132,322034,321444,314818