doživotne službe

Franjo: Pape su život, ostavke ne bi trebale postati moda

16.02.2023 u 13:00

Bionic
Reading

Papa Franjo kazao je da ostavke papa umjesto doživotne službe ne bi smjele postati "trend" u Rimokatoličkoj Crkvi već bi se trebale davati isključivo u izvanrednim okolnostima

Ova izjava, koju je dao u privatnom razgovoru s jezuitima tijekom nedavnog putovanja u Demokratsku Republiku Kongo, razlikuje se od prethodnih, kada je kazao da bi zbog sve duljeg životnog vijeka i napretka medicine pape u mirovini mogli postati crkvena institucija.

Novine La Stampa objavile su izjave u četvrtak u članku oca Antonija Spadara, jezuitskog svećenika sa sjedištem u Rimu koji sudjeluje na sastancima te o njima piše uz papino odobrenje.

Papu su u veljači u Kinšasi upitali o pisanju medija o tome da bi mogao dati ostavku.

Ponovio je izjavu koju je najprije dao za španjolske novine u prosincu, da je nekoliko mjeseci nakon što je izabran 2013. predao službeno pismo ostavke koje će moći iskoristiti ako jednoga dana, zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja, ostane trajno nesvjestan i u nemogućnosti da donosi odluke.

"Ovo pak nikako ne znači da bi papinske ostavke trebale postati moda, nešto uobičajeno", kazao je.

"Vjerujem da bi papinstvo trebalo biti doživotno. Ne vidim razloga zašto ne bi bilo tako... povijesna tradicija je važna. Kad bismo umjesto toga slušali glasine, mijenjali bismo pape svakih pola godine", rekao je.

Godine 2013. papa Benedikt dao je ostavku zbog lošeg fizičkog i psihičkog zdravlja, te je postao prvi papa u 600 godina koji se odrekao dužnosti.

Živio je još gotovo 10 godina, te je, prema najbližim suradnicima, ostao priseban sve do nekoliko dana prije smrti 31. prosinca.

Benedikt je nastavio pisati i prihvaćao je posjetitelje koji bi povremeno otkrivali što je govorio i time hranili konzervativnu, nostalgičnu katoličku frakciju nezadovoljnu Franjinom vladavinom.

Njegovih gotovo 10 godina umirovljeništva vrijeme je kad je Crkva doživjela jednu od najvećih podjela u moderno doba. Iako je Franjo često govorio kako je život s Benediktom u Vatikanu kao život s djedom u kući, knjiga koju je napisao Benediktov najbliži suradnik pokazala je da suživot dvojice muškaraca u bijelom u malenom gradu-državi nije uvijek bio bez problema.

Ton Franjinih izjava za afričke jezuite bio je suprotan onome koji je Franjo koristio kad je komentirao moguće ostavke papi, uključujući i svoju.

Kad se prošlog srpnja vratio iz Kanade, Franjo je kazao kako je zbog starosti i sve više oboljenja, među kojima i problema s koljenom zbog kojega mora koristiti štap i kolica, shvatio da mora usporiti "ili odlučiti da će odstupiti". U kolovozu je pape koji daju ostavku nazvao poniznima.

Još ranije je kazao da Benediktova ostavka ne bi trebala biti "jedina" te da je odlaskom s vlasti Benedikt postao "institucija koja je otvorila vrata umirovljenim papama." .

U razgovoru s afričkim jezuitima ovaj mjesec Franjo je kazao da trenutno nema namjeru davati ostavku iz zdravstvenih razloga.