The Times je za potrebe analize predočio zamišljeni scenarij iz vojnih planova.

Naprimjer, ruska podmornica Projekta 955A, Vladimir Veliki, naoružana sa 16 balističkih projektila, tiho se kreće ispod arktičkog leda nakon isplovljavanja iz Murmanska. Njezin je cilj proći kroz strateški pomorski prolaz između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, takozvani prolaz GIUK. Ono što ruska posada ne zna jest da im je na tragu britanska jurišna podmornica klase Astute. U jednom trenutku, duboko u Atlantiku, Britanci bi mogli prepustiti nadzor američkim saveznicima. Ako ruska podmornica 'nestane s radara', misija je propala, a smatra se da je američka sigurnost ozbiljno ugrožena.

Jedan od izvora to je sažeo riječima: 'Ova suradnja sprječava da ruska podmornica bude raspoređena uz obalu Amerike.'

Za sada, uz minimalnu razinu ruskih aktivnosti, ovaj se zadatak učinkovito obavlja. No analitičari upozoravaju da bi pokušaj Washingtona da silom preuzme Grenland mogao imati suprotan učinak. Naime smatraju da bi tada dugogodišnji sporazumi o razmjeni ključnih obavještajnih podataka mogli propasti.

Američki napad ugrozio bi trilateralni sporazum

Ed Arnold, viši istraživački suradnik za europsku sigurnost u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI), kaže: 'SAD, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju trilateralni sporazum o pomorskim patrolama za praćenje ruskih podmornica i njihovo zadržavanje što istočnije. To je operacija cijelog saveza, no mogla bi se raspasti ako Trump zauzme Grenland, čineći SAD ranjivijim, a ne sigurnijim.'

Tom Sharpe, bivši zapovjednik Kraljevske mornarice, ističe: 'Nezamislivo mi je da suradnja ove vrste nestane, a ipak smo došli do te točke.' Ako se ukloni takozvano upravljanje vodnim prostorom među saveznicima, dodaje, 'sve naše podmornice, i napadne i one za odvraćanje, postat će manje sigurne'.

Opravdavajući američko preuzimanje tog otoka, Trump je izjavio: 'Ako pogledate izvan Grenlanda upravo sada, tamo su ruski razarači, tamo su kineski razarači i, što je još važnije, posvuda su ruske podmornice.'

Te tvrdnje zbunile su NATO-ove vojne planere i obavještajne službe. Pojedini stručnjaci smatraju da nema obavještajnih podataka koji bi upućivali na značajniju rusku prisutnost u tom području jer je arktičko 'pokazivanje mišića' predsjednika Putina posljednjih godina primarno usmjereno na Norvešku, Finsku i Švedsku.

Prijetnja je zanemariva

Prijetnja Grenlandu od ruske ili kineske mornarice ocjenjuje se zanemarivom, a postojeći obrambeni i sigurnosni sporazumi, uključujući ugovor koji omogućuje američkoj vojsci pristup Grenlandu, omogućuju brzo reagiranje na svaku potencijalnu ugrozu.

Arnold naglašava: 'Obavještajni podaci ne podupiru način na koji Trump to prikazuje, barem ne kratkoročno. Ruska prijetnja jest ozbiljnija od kineske, ali se posljednjih godina smanjila. Velik dio resursa preusmjeren je na Ukrajinu. Ruska pozicija na Arktiku danas je slabija nego u posljednjih petnaestak godina.'

Izvješće Oxfordskog instituta za energetske studije, objavljeno prošlog mjeseca, pokazuje da kineski interes za rudarenje na Arktiku slabi u Kanadi i na Grenlandu 'zbog političkih čimbenika, ali i visokih troškova te poslovnih rizika'.

Znakovito je i to da SAD na nedavnim NATO-ovim sastancima nije isticao Grenland kao gorući sigurnosni problem. Pentagonova strategija za Arktik iz 2024. godine spominje ga tek u kontekstu pojačanih zračnih i pomorskih patrola, što je već u fokusu NATO-a. Američka strategija nacionalne sigurnosti iz studenoga pak uopće ne spominje Grenland.

Ipak, britanski Strateški pregled obrane iz lipnja prošle godine upozorava da bi Arktik do ljeta 2040. mogao ostati bez leda, što bi otvorilo prostor većem broju aktera i novoj geopolitičkoj konkurenciji u sjevernom susjedstvu Ujedinjenog Kraljevstva. Ni ondje se Grenland ne ističe posebno.

Zbog izostanka američkog fokusa i neposredne prijetnje, planeri u NATO-u koji rade na arktičkoj misiji usmjerenoj na Grenland pokušavaju precizno definirati što je zapravo potrebno. 'Jesu li to sustavi zračnog nadzora, zrakoplovi ili pomorska prisutnost te u kojem opsegu?' ističe jedan od diplomata. Drugi sugerira da bi njemački i britanski protupodmornički zrakoplovi P-8 Poseidon mogli imati važnu ulogu, a razmatra se i opcija trajnog zračnog nadzora.

Posebno je zanimljivo to da SAD ima relativno malo resursa i iskustva za operacije u arktičkim uvjetima. Europski saveznici, ponajprije skandinavske zemlje i Britanija, u tome su daleko iskusniji.

Finski vojnici 'rasturili' američke na vježbi

Vojni izvor prisjetio se prošlogodišnje vježbe Viking u sjevernoj Norveškoj, na kojoj su američke snage imale poteškoća. Zapovjednici su, kaže, morali zamoliti finske rezerviste, koji su poznati kao iznimno vješti arktički vojnici, da 'ublaže pristup' prema Amerikancima. 'Fincima je doslovno rečeno da prestanu tući Amerikance jer je to postalo neugodno i demoralizirajuće', rekao je izvor.

SAD se pritom oslanja na Finsku za vrhunsku tehnologiju probijanja leda. 'Europljani imaju znanje i iskustvo', zaključuje izvor. 'Ako Trump želi braniti regiju, ide potpuno pogrešnim putem time što narušava odnose sa svojim arktičkim saveznicima.'

General James Everard, bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi, poručuje: 'Prijetnja je možda pogrešna riječ. Ne postoji neposredna vojna opasnost, ali Grenland je bogat mineralima i svi žele dio tog kolača. Postoje dugoročni sigurnosni i komercijalni rizici kojima treba upravljati. NATO ima dobru strategiju rasporeda snaga koja se po potrebi može proširiti, ali najprije se mora postići dogovor o njezinoj ulozi i svrsi.'