Liječnici opće medicine koji su se našli na izravnom udaru akcije Hipokrat, žrtve su, kažu, raščišćavanja korupcije u zdravstvu u koje se krenulo - s krive strane. Da je tvrtka koja pokriva samo dva posto prometa lijekova u Hrvatskoj doista igla u plastu sijena kad je riječ o razmjeni usluga u sustavu zdravstva, potvrđuju sami liječnici koji priznaju da Farmal nije jedini od 80-ak farmaceutskih kuća u Hrvatskoj koji je od njih tražio protuusluge, ali i brojne međunarodne farmaceutske korupcijske afere u kojima se nerijetko spominje i Hrvatska.

Tako se u prosincu otkrivenom lancu korupcije vezanom uz nabavu medicinskog materijala i opreme u susjednoj Sloveniji, gdje su liječnici i dobavljači osiguranike oštetili za više od milijun eura, spominju transakcijski računi u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj. Hrvatska nije zaobiđena ni u aferi Novartis iz 2009. godine, kada je u Sloveniji podnesena kaznena prijava zbog navodnog potkupljivanja liječnika u Sloveniji, ali i u okolnim državama, Hrvatskoj, Srbiji, Italiji, Švicarskoj. Liječnike je, prema toj prijavi koja je još uvijek predmetom istrage u susjednoj državi, Novartis potkupljivao skupim putovanjima u prestižna skijališta te plaćenim putovanjima na kongrese za cijele liječničke obitelji.

Hrvatska je svojedobno bila i jedno od poprišta međunarodne afere Pfizer, gdje je farmaceutski div za uvrštenje svojih lijekova na listu lijekova HZZO-a ili u klinička testiranja u bolnicama, liječnike koji se za njega založe honorirao novčanim bonusima, a u igri su bila i egzotična putovanja, kongresi i druženja po Americi. Raspleta ovih afera zasad nema na vidiku, a u međuvremenu o onome što se događa iza zatvorenih vrata liječničkih soba može se samo nagađati. Bolnice su, potvrdio je i sam ministar zdravlja Rajko Ostojić, pravi poligoni korupcije. Za razliku od liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji su pod stalnim nadzorom HZZO-a, bolničke liječnike sustav još uvijek ne kontrolira pa su mogućnosti zloupotrebe daleko veće.

Podatci HZZO-a o suradnji farmaceuta i liječnika iz 2012. godine kažu da je honorare od farmakoloških kompanija primilo oko 3.000 liječnika, a ukupan iznos koji je doktorima za vođenje kliničkih istraživanja ili druge oblike suradnje uplaćen od strane farmaceutske industrije u toj godini iznosio je 28.083.396 kuna, piše Glas Slavonije. Troškove reprezentacije, odnosno sitne poklone farmaceuta, primilo je, prema podatcima HZZO-a, više od 6.000 liječnika. Osim farmaceutskog mita, posebno su klizak teren liste čekanja i dopunski rad u privatnim poliklinikama koje vode ili opslužuju ugledni bolnički specijalisti. Hrvatskom još uvijek odjekuje afera Medikol, gdje je privatni poduzetnik od vlasti dobio zeleno svjetlo za otvaranje sigurnog posla s PET/CT-uređajima u državnim bolnicama, dok je nikad rasvijetljena afera Shimadzu, gdje nas je i SAD upozoravao na moguću korupciju u nabavi medicinskih uređaja, nakon desetljeća šutnje pala u zaborav.