U sjeni jučerašnje preporuke Europske komisije za izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita ostala je jedna druga, iznimno važna preporuka Hrvatskoj iz Bruxellesa – ona o nužnosti nastavka kurikularne reforme, i to po modelu bivšeg voditelja Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme (ERS) Borisa Jokića. Njegovo ime nije spomenuto, ali je Komisija upozorila da je 'reforma revidirana, a provedba znatno odgođena', te preporučila da se proces nastavi 'u skladu s izvornim ciljevima'
Vijest je utoliko zanimljivija što Boris Jokić nije prošao na netom okončanom javnom natječaju za voditelja ERS-a, a za voditeljicu je u kontroverznom postupku izabrana savjetnica ministra znanosti Pave Barišića, Jasminka Buljan Culej. Nezadovoljan načinom provedbe izbora novog vodstva ERS-a, neopozivu ostavku na članstvo u Posebnom stručnom povjerenstvu za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije danas je podnio član Povjerenstva Josip Milat.
Na dan imenovanja nove voditeljice ERS-a, Komisija je od Hrvatske zatražila ubrzanje reforme obrazovnog sustava, konstatirajući da je dovoljna razina osnovnih vještina ključna za pronalazak i zadržavanje dobrog i stabilnog zaposlenja te za uspješno sudjelovanje u ekonomskom i društvenom životu.
vezane vijesti
'Podaci iz međunarodnih studija upućuju na ozbiljne nedostatke u rezultatima hrvatskih učenika u dobi od 15 godina u području osnovnih vještina, prirodnih predmeta i matematike', stoji u dokumentu Europske komisije, kojeg još treba potvrditi Vijeće EU.
Podsjetimo, Buljan Culej nedavno je ustvrdila da možemo biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu, pozvavši se na rezultate PISA istraživanja po kojem su, kako je ustvrdila, hrvatski srednjoškolci u prosjeku europskih srednjih škola po većini pokazatelja, osim po matematici.
Komisija podsjeća da je reforma školskog kurikuluma uvedena 2015. u okviru provedbe strategije za obrazovanje, znanost i tehnologiju u cilju poboljšanja sadržaja i podučavanja prenosivih vještina.
'Nakon ambivalentnih reakcija dionika reforma je kurikuluma revidirana, a provedba znatno odgođena. Proces se sada treba nastaviti u skladu s izvornim ciljevima. Hrvatska je nedavno donijela strategiju o razvoju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Ta bi strategija trebala poslužiti za ažuriranje kurikuluma u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, povećanje udjela praktične nastave i poboljšanje nastavne kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Još nije uveden sustav za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja', navodi Europska komisija.
Komentirajući uplitanje politike u kurikularnu reformu, Jasminka Buljan Culej prije pola godine ustvrdila je da je kurikularna reforma u procesu kad se trebaju donijeti odluke u kojem smjeru dalje krenuti.
'Treba najprije pitati stručnjake, utemeljiti na rezultatima istraživanja koji su nam dostupni i onda donijeti strateške ciljeve u kojem smjeru ta kurikularna reforma treba ići. Veliki kurikularni zahvati koji se tiču svih predmeta na svim razinama ne tiču se uspjeha. Pristup koji dovodi do uspjeha je postupno unapređenje pojedinih predmeta', rekla je Buljan Culej za N1.
