Tri bespilotne letjelice napunjene eksplozivom trebale su u noći s 4. na 5. kolovoza pogoditi ukrajinski transportni zrakoplov Antonov An-124 Ruslan na aerodromu u Leipzigu. Riječ je o zrakoplovu koji ima važnu ulogu u prijevozu vojnog tereta za Ukrajinu i članice NATO-a.

Napad je, međutim, propao zbog niza okolnosti koje su spriječile eksplozije.

Kako piše Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvor upoznat s incidentom, eksplozivna naprava na prvom dronu nije se aktivirala. Drugi je udario u drugi zrakoplov, dok treći uopće nije poletio.

Njemačka policija pronašla je posljednji dron tek nekoliko tjedana poslije, na području uz zračnu luku.

Istražitelji su potom, prema pisanju Politica, uočili sličnosti između eksplozivne naprave na dronu i improviziranih eksplozivnih sredstava pronađenih u skrovištima povezanima s ruskim operativcima u Europi.

Incident je dodatno pojačao zabrinutost da Moskva pokušava prenijeti dio rata protiv Ukrajine na teritorij europskih država.

Gotovo 500 incidenata od početka invazije

Razmjere problema pokazuju podaci organizacije Malcontent News, koja prati sigurnosne incidente koristeći javno dostupne izvore.

Prema njezinoj evidenciji, od početka ruske invazije 2022. godine u Europi je zabilježeno 497 incidenata povezanih s hibridnim ratovanjem. Analitičari su u 454 slučaja identificirali izravne veze s ruskim ili bjeloruskim operacijama.

Riječ je o različitim oblicima djelovanja, od kibernetičkih napada i vandalizma do podmetanja požara, sabotaža i nepoznatih dronova iznad osjetljivih lokacija.

Analitičar Clément Molin procijenio je da je samo od početka rujna zabilježeno oko 50 novih incidenata, od kojih se mnogi potencijalno povezuju s ruskim hibridnim djelovanjem.

Najmanje deset slučajeva tijekom posljednja dva mjeseca odnosilo se na obrambenu industriju ili vojnu logistiku.

Ruske službe koriste lokalne kriminalce

Prema sigurnosnim analizama koje prenosi Ukrajinska pravda, ruske obavještajne službe sve se više oslanjaju na osobe koje nisu profesionalni obavještajci.

Umjesto slanja vlastitih operativaca, koriste posrednike iz lokalnog kriminalnog miljea, koji pronalaze izvršitelje i za pojedine zadatke ih plaćaju kriptovalutama.

U takvim mrežama, prema dostupnim izvještajima, sudjelovali su i bivši regruteri ruske plaćeničke skupine Wagner.

Takav pristup omogućuje Moskvi da prikrije svoju ulogu i oteža povezivanje napada s ruskim državnim strukturama. Pojedine operacije nastoje se prikazati kao industrijske nesreće ili akcije različitih aktivističkih skupina.

No angažiranje nedovoljno obučenih osoba nosi i rizik za organizatore. Upravo se pogreške izvršitelja smatraju jednim od razloga zbog kojih je napad u Leipzigu propao.

Tvornice oružja postale glavna meta

Dok su ranijih godina mnoge operacije bile usmjerene na zastrašivanje i izazivanje nesigurnosti, tijekom 2026. sve češće se pojavljuju napadi na europske proizvođače vojne opreme.

Jedan od takvih slučajeva dogodio se u Češkoj, gdje je požar zahvatio pogone tvrtke LPP Holding, proizvođača bespilotnih letjelica i optičkih sustava. Vatra je oštetila proizvodne prostore i uništila dio zaliha.

Češka policija utvrdila je da je požar podmetnut te ga istraživala kao mogući teroristički čin. Odgovornost je preuzela dotad nepoznata propalestinska skupina, tvrdeći da tvrtka proizvodi oružje za Izrael.

LPP Holding odbacio je takve tvrdnje i upozorio na mogućnost da je riječ o operaciji prikrivanja stvarnih počinitelja, potencijalno povezanoj s Rusijom.

Unatoč šteti, tvrtka je objavila da planirana isporuka 40 napadačkih dronova Ukrajini nije ugrožena.

Požari i eksplozije od Italije do Bugarske

Slični incidenti zabilježeni su i u drugim europskim državama.

U kolovozu su požari i eksplozije pogodili skladišta streljiva bugarske tvrtke EMCO, a nekoliko dana poslije požar je izbio i u talijskom pogonu proizvođača streljiva KNDS.

Ni bugarske ni talijanske vlasti nisu službeno pripisale te događaje Rusiji. Prema njihovim dosadašnjim nalazima, mogući uzroci povezani su s proizvodnim problemima i ljudskim pogreškama.

Međutim, bugarska tvrtka EMCO sumnja na povezanost s ranijim napadima na svoje objekte.

Njezin vlasnik Emilian Gebrev već je bio meta pokušaja trovanja 2015. godine, za koji su istražitelji odgovornost povezivali s ruskom vojnom obavještajnom službom GRU.

EMCO isporučuje streljivo Ukrajini od 2014. godine, a njezina su skladišta više puta bila pogođena eksplozijama i požarima.

Estonija izravno optužila ruske obavještajce

Za razliku od slučajeva u kojima uzrok ostaje nejasan, estonske vlasti javno su optužile Rusiju za jedan od napada na svoju obrambenu industriju.

U kolovozu je podmetnut požar u objektu tvrtke Milrem Robotics u Tallinnu. Ta tvrtka proizvodi besposadna kopnena vozila THeMIS, koja koristi i ukrajinska vojska.

Požar je brzo ugašen, nitko nije ozlijeđen, a proizvodnja je nastavljena. Mjesec dana poslije estonska vlada objavila je da je napad organizirala ruska obavještajna služba.

Slična prijetnja pojavila se i u Slovačkoj, gdje je policija spriječila podmetanje požara u pogonu ukrajinskog proizvođača bespilotnih letjelica Skyeton.

Moskva objavila popis europskih tvornica

Dodatnu zabrinutost izazvao je potez ruskog Ministarstva obrane, koje je 15. travnja objavilo popis 21 ukrajinske i europske tvrtke povezane s proizvodnjom dronova i njihovih komponenti za Ukrajinu.

Uz nazive tvrtki navedene su i lokacije njihovih proizvodnih pogona.

Bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev potom je dodatno zaoštrio retoriku.

'Kada će napadi postati stvarnost, ovisi o tome što će se sljedeće dogoditi. Lijepo spavajte, europski partneri!', poručio je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin također je izbjegao izravno odgovoriti na pitanje može li Rusija napasti britansku obrambenu industriju.

'To je tajna. Vojna tajna', rekao je novinarima.

Europa pokušava spriječiti novu eskalaciju

Analitičari smatraju da Moskva takvim operacijama ispituje reakcije europskih država i otpornost NATO-a.

Cilj nije nužno izazvati otvoreni vojni sukob, nego djelovati ispod praga koji bi mogao dovesti do aktiviranja članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora o kolektivnoj obrani.

Sabotaže pritom mogu otkriti ranjivosti infrastrukture, logističkih pravaca i industrijskih postrojenja. Zbog toga europske države postupno pojačavaju zaštitu strateških objekata.

Njemačka priprema širi paket mjera protiv sabotaža i kibernetičkih napada, uključujući angažiranje specijalnih snaga i policije na zaštiti kritične infrastrukture.

Poljska je nakon eksplozija na željezničkim prugama rasporedila 10.000 vojnika radi zaštite važnih objekata. Litva, Latvija i Estonija uspostavile su zajedničke istražne timove za slučajeve sabotaže i terorizma.

Prema informacijama Associated Pressa, europske obavještajne službe danas na suzbijanje ruskih sabotaža troše usporedive resurse kao na borbu protiv terorizma.