Pad je uglavnom uzrokovan padom potražnje za plinom u zemljama na području Europske unije, što bi se moglo povezati s prekidom trgovine s Rusijom nakon agresije na Ukrajinu.

Emisije CO2 nastale korištenjem energije glavni su uzročnici globalnog zatopljenja i čine oko 75 posto svih emisija stakleničkih plinova u EU koje je uzrokovao čovjek. Mješavina goriva, standard stanovanja, gospodarski rast, veličina stanovništva te promet i industrijske aktivnosti neki su od čimbenika koji utječu na emisije CO2 pri korištenju energije.

Emisije CO2 nastaju izgaranjem fosilnih goriva. Naprimjer, korištenje uvezenog prirodnog plina za proizvodnju električne energije dovodi do povećanja emisija u zemlji koja ga je uvezla. Nasuprot tome, uvoz električne energije ne utječe na emisije jer se one bilježe u zemlji u kojoj je proizvedena. Dublja analiza treba uzeti u obzir sav uvoz i izvoz različitih primarnih i izvedenih energetskih proizvoda, roba s ugrađenim emisijama (kao što su željezo i čelik), kao i, u slučaju transporta, 'turizam goriva' (tj. punjenje vozila gorivom u jednoj zemlji, ali trošenje tog goriva u drugoj zemlji).

U 2022. emisije CO2 nastale potrošnjom energije smanjene su u 17 zemalja EU-a, navodi Eurostat. Najveći pad zabilježen je u Nizozemskoj (-12,8%), zatim u Luksemburgu (-12%), Belgiji (-9,7%) i Mađarskoj (-8,6%).

S druge je strane Bugarska zabilježila najveći porast emisija CO2 (+12%), a slijede Portugal (+9,9%) i Malta (+4,1%). Hrvatska (+0,8%) također spada među zemlje koje bilježe porast emisija CO2 pri potrošnji energije.

Podaci pokazuju da samo Njemačka čini četvrtinu ukupnih emisija CO2 u EU od izgaranja fosilnih goriva prilikom korištenja energije. Italija i Poljska (svaka po 12,4%) te Francuska (10,7%) slijede na popisu najvećih emitera CO2 u EU lani.

U 2022. ukupni podaci pokazuju da su emisije CO2 iz krutih fosilnih goriva (ugljen i uljni škriljevac, isključujući treset) blago porasle na razini EU-a (+3 postotna boda; pp), a emisije iz nafte i naftnih derivata ostale su približno iste razini iz 2021. (+1 pp). S druge su strane emisije CO2 iz prirodnog plina značajno smanjene (-13 pp), odražavajući, između ostalog, napore koje su zemlje EU-a uložile u postizanje dobrovoljnog cilja smanjenja potražnje za plinom, uvedenog u kolovozu 2022.

Eurostat je ranije objavio izvještaj i za ukupne emisije CO2 u Europskoj uniji u zadnjem kvartalu prošle godine.

Emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva EU-a tada su iznosile ukupno 938 milijuna tona CO2-eq (CO2-eq), što je smanjenje od četiri posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. (978 milijuna tona CO2-eq).

CO2-eq je kratica za CO2-ekvivalent i koristi se za mjeru emisija stakleničkih plinova. Staklenički plinovi, kao što je CO2 (ugljični dioksid), nisu jedini koji pridonose globalnom zagrijavanju. Postoje i drugi, poput metana (CH4), dušičnog oksida (N2O) i fluoriranih plinova, koji imaju veći utjecaj na zagrijavanje od CO2.

Ovo smanjenje popraćeno je određenim gospodarskim oporavkom, što pokazuje povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU-a od 1,5 posto u četvrtom tromjesečju 2022. u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. Također je pozitivno to da su se, u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2019., emisije stakleničkih plinova u gospodarstvu EU-a smanjile za šest posto (s 994 na 938 milijuna tona CO2-eq).

Emisije u četvrtom tromjesečju 2022. smanjene su u gotovo svim zemljama EU-a u usporedbi s istim kvartalom 2021., osim Irske (+12,3%), Latvije (+6,8%), Malte (+6,4%) i Danske (+1,9%) ), gdje su povećane. Ova skupina članica EU-a također je zabilježila rast BDP-a.

Među zemljama EU-a koje su smanjile emisije stakleničkih plinova najveće smanjenje zabilježeno je u Sloveniji (-15,9%), Nizozemskoj (-9,9%) i Slovačkoj (-6,9%).

Od 23 zemlje EU-a koje su zabilježile ukupno smanjenje emisija, a među kojima je i Hrvatska, samo ih je pet zabilježilo pad BDP-a (Estonija, Luksemburg, Litva, Finska i Švedska), što znači da je većina uspjela smanjiti emisije uz rast BDP-a.