SOCIOLOŠKA ANALIZA

Dva desetljeća crkvene ideologije su nas unazadila

Karta referendum o braku

Karta referendum o braku

Izvor: Promo fotografije / Autor: Institut sinergije znanosti i društva

U Hrvatskoj se od početka 1990-ih kristalizira socijalna slika Hrvatske u kojoj postoji relativno jasna podjela na regije ovisno o političkim preferencijama i svjetonazorskim stavovima, rekla je za tportal sociologinja dr. sc. Dunja Potočnik

Na molbu da objasni uzroke i temelje podjele uočljive na detaljnoj interaktivnoj karti ishoda referenduma o braku koju je ovih dana objavio Institut sinergije znanosti i društva iz Čakovca, znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu rekla je da su zabilježene tendencije uvelike vezane uz ekonomske indikatore i zahvaćenost regija posljedicama Domovinskog rata.

Legenda karata:

Najsnažnije nijanse crvene na kartama predstavljaju najveći broj glasova, a najsvjetlije nijanse plave najmanji. Gornja karta predstavlja broj glasova po gradovima i općinama 'za', a donja 'protiv'.


'No postoje i određeni otkloni koje je nešto teže protumačiti. U svjetlu ovakvog razmišljanja ne iznenađuje što su Pula, Rijeka, Čakovec i Varaždin jedini veći gradovi, odnosno Istarska i Primorsko-goranska jedine županije čiji su stanovnici na ovom referendumu glasali 'protiv'. Njima su se pridružila prilično izdvojena područja u drugim županijama, no to su ujedno i područja s izrazito niskom izlaznošću, pa se ne mogu smatrati pravim pokazateljem stanja', rekla je dr. Potočnik.

I Hrvatska ima svoj sjever i jug

'Među proponentima uvođenja definicije braka u Ustav s druge su se strane istaknule Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska i Brodsko-posavska županija. Ovi su rezultati pokazali koliko je snažna opreka sjevera i juga u Hrvatskoj, čak i kada se radi o istom, obalnom pojasu, jer su apsolutni rekorderi po broju glasova 'za' tri obalne i jedna kontinentalna županija. Grad Zagreb s tek 43,5% glasova 'protiv' može se tumačiti dvojako – s jedne strane iznenađuje što nije uspjela mobilizacija većeg broja 'protivnika', no s druge ovaj relativno nizak postotak i nije iznenađenje jer je Zagreb već odavno postao amalgam teško spojivih tendencija. Mapa izložena

Institut sinergije znanosti i društva

Institut sinergije znanosti i društva

Izvor: Promo fotografije / Autor: Institut sinergije znanosti i društva

Kliknite za povećanje

na stranicama Instituta omogućuje i uvid u podatak da četiri cjeline koje su se istaknule po broju glasova 'protiv' također prati veća izlaznost. Povežemo li ove rezultate s ekonomskim indikatorima, može se reći da su ekonomski prosperitetnije regije, s izuzetkom Zagreba, i tolerantnije i spremnije na odstupanje od tradicionalnih stavova, dok su stanovnici ostalih regija snažnije mobilizirani zagovaranjem nego protivljenjem referendumskom pitanju. Ovi su rezultati također uglavnom u skladu s rezultatima političkih izbora jer su regije čiji su građani odabrali 'desnu' opciju u pravilu bili 'za', a glasači lijeve koalicije 'protiv', no s brojnim iznimkama', rekla je naša sugovornica. (Grafikon desno pokazuje vezu između postotka glasova 'protiv' s udjelom lijevih birača u naseljima)

Dva desetljeća crkvene retradicionalizacije

Prema Potočnik za tumačenje iznimaka treba uzeti u obzir da je više od dva desetljeća snažne prisutnosti katoličke ideologije odvelo građane u retradicionalizaciju jer je građansko svjetovno usmjerenje uzmaklo pred svjetonazorom koji se propovijeda s oltara.

'Rezultati referenduma dali su se naslutiti na temelju nekih prethodnih istraživanja, prvenstveno Europskog društvenog istraživanja, čiji rezultati pokazuju da se tek 41% Hrvata izrazito ili djelomično slaže da bi homoseksualci trebali imati slobodu izbora načina života. Koliko je ovaj postotak nizak, postaje jasno kada znamo da se u sjevernim i zapadnim europskim zemljama ovaj broj kreće oko 80%', istaknula je.

Mladi su konzervativniji od roditelja

Na pitanje kako su glasovali mladi i kako uopće razmišljaju, Potočnik kaže da su rezultati pokazali da su njihovi stavovi svojevrstan lakmus-papir stavova cjelokupne populacije.

Institut sinergije znanosti i društva

Institut sinergije znanosti i društva

Izvor: Promo fotografije / Autor: Institut sinergije znanosti i društva

Glasovi protiv; kliknite za uvećanje


'Kada su upitani o prihvaćanju homoseksualaca, tek se njih 36% izjasnilo potvrdno, a vrijednost tolerancije u potpunosti prihvaća tek 41% mladih. S druge strane, 55% mladih smatra da je Bog izvor moralnih vrijednosti, a tek 23% njih nikada ne ide u crkvu na misu. Također, došlo je do značajnog porasta broja mladih koji su aktivni u političkim strankama. Dok je 2004. tek 5% mladih bilo učlanjeno u neke političke stranke, najnoviji podaci pokazuju da ih je danas čak 10%, pri čemu ih je 9% aktivno u strankama. No zato ih tek 30% izražava spremnost na sudjelovanje u glasanju na izborima. Pasivnost i tradicionalnost mladih, uz religiozne stavove, ojačana je i veličanjem nacije i 'nevoljenjem' svega što nije hrvatsko. Naime, podaci Instituta za društvena istraživanja i Zaklade Friedrich Ebert pokazuju kako bi tek 15% mladih u dobi od 12 do 27 godina prihvatilo Srbina za susjeda, a tek 7% za bračnog partnera. Također, 45% traži odobrenje roditelja pri izboru bračnog partnera, a čak 41% pristalo bi na zabranu legalno induciranog pobačaja. Time se mladi pokazuju tradicionalnijim i konzervativnijim od svojih roditelja, koji su tijekom socijalističkog razdoblja uvelike prihvatili svjetovni svjetonazor i slobodu izbora. Međutim, ovakvo stanje ne iznenađuje jer ekonomska kriza i siromaštvo pogoduju izražavanju radikalnijih stavova, a mladi ponavljaju obrasce koje vide u svojoj neposrednoj okolini.'

Jesmo li spremni za sljedeće poteze konzervativne scene?

Dr. Potočnik upozorava da rezultati najnovijeg referenduma slijede logiku pokazivanja 'demokratskog deficita' hrvatskog stanovništva, pri čemu je potpuno samorazumljivo određenim društvenim skupinama oduzeti prava koja i sami imamo iz pukog razloga jer su 'drukčiji'.

'Hrvatski građani u velikoj mjeri ne razumiju način na koji se odvijaju ne samo politički već i čisto administrativni procesi i na koje sve načine oni utječu na svakodnevni život pojedinaca. Prečesto u pokušaju da 'zakrpaju' svoje nedostatke u znanju i informiranosti usvajaju jeftine sintagme koje izriču pojedinci i skupine čiji interes nije povezan s dobrobiti cjelokupnog stanovništva, iako se takvima prikazuju. S druge strane, pojedinci i skupine kojima 'voda nije došla do grla' ili su već toliko beznadni da ih se ništa osim njihovog svakodnevnog života ne tiče, ostaju po strani te čak ni ne izražavaju svoje stavove i želje. Stoga se može zaključiti da zasad ne postoji značajna mogućnost za protunapad progresivnih struja u hrvatskom društvu. Pojedinci i političke linije koje im pripadaju do sada su pod izlikom tolerancije dopuštale provale regresivnih snaga, a ukoliko se takve tendencije ne promijene, ne preostaje nam drugo nego čekati izmjenu sljedeće najmanje dvije generacije koje bi hrvatsko društvo približile razvijenoj Europi', naglasila je naša sugovornica.


Značaj projekta HRstat

Zamolili smo dr. Potočnik da nam pojasni važnost projekta HRstat koji je nedavno počeo s objavljivanjem interaktivnih karata poput ove o rezultatima referenduma o braku.

'U Hrvatskoj je zamjetan problem otežanog pristupa lako shvatljivim podacima, prvenstveno podacima predstavljenih vizualizacijom. Stručnjaci u određenim područjima za svoje projekte i radove koji su vrlo usmjereni isključivo na stručnu javnost znaju kako i gdje pristupiti podacima. No sve je snažnije prepoznata potreba omogućavanja služenja podacima i drugim građanima, zbog čega je Institut sinergije znanosti i društva iz Čakovca pokrenuo projekt interaktivne vizualizacije javno dostupnih statističkih podataka o Hrvatskoj: HRstat. Projekt je neprofitnog karaktera, a stručnjaci uključeni u njegovu izradu su ravnatelj Instituta dr. sc. Dejan Vinković, programer na projektu Jura Ćurić, te savjetnica na projektu dr. sc. Dunja Potočnik. Projekt se izvodi uz potporu nekolicine drugih stručnjaka te uz tehničku i logističku podršku poduzeća Qmini i Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje. Vizualizirani podaci prikupljaju se uglavnom iz baza Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Državnog izbornog povjerenstva. Trenutno su na interaktivan način vizualizirani podaci o dobnoj strukturi stanovništva ovisno o spolu i regionalnoj pripadnosti, podaci o rezultatima referenduma o pristupanju EU iz 2012. te podaci o upravo provedenom referendumu o uvođenju definicije braka u Ustav. U planu je interaktivnim prikazom podataka i pratećim stručnim analizama pokriti sva područja relevantna za razvoj Hrvatske, a u prvom sljedećem koraku predstoji prikaz i analiza obrazovne strukture i nezaposlenosti s obzirom na spol, dob i regionalnu pripadnost stanovnika. Cilj ovog projekta je omogućiti pristup vizualiziranim podacima koji bi s jedne strane građanima olakšali uvid u određene društvene fenomene, a s druge strane predstavili temelj za informirano donošenje odluka u sferi javnih politika', rekla je dr. Potočnik.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!