KAZNE I DO 200.000 KN

Doznajte gdje ove godine (ne) smijete brati smilje

10.02.2015 u 15:49

Bionic
Reading

Zbog neprimjerenog načina sakupljanja smilja kojemu smo svjedočili prošle godine, devastirana su čitava staništa. Kako bi se osiguralo očuvanje i oporavak smilja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izmijenilo je uvjete sakupljanja za ovu godinu na način da su na Krku, Rabu, Cresu, Lošinju i Pagu u potpunosti zabranili branje smilja u komercijalne svrhe. Na drugim područjima dopušteno je samo ljetno razdoblje branja. Za one koji se ne budu pridržavali propisa predviđene su kazne od sedam do 200 tisuća kuna

Iz resornog Ministarstva napominju da nije problem komercijalno sakupljanje smilja kao takvo, već neodgovorno ponašanje pojedinaca koji se ne pridržavaju uvjeta branja. Neodgovorni pojedinci svojim ponašanjem doveli su u opasnost naše prirodno bogatstvo, ali i posao te egzistenciju onima koji rade po propisima.

'Ako ne zaštitimo smilje, za godinu-dvije dana više nitko ne bi imao što brati', ocijenio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović povodom donošenja uvjeta i mjera za komercijalno sakupljanje smilja u 2015. godini.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode započelo je s izdavanjem dopuštenja za komercijalno sakupljanje smilja u 2015. po izmijenjenim uvjetima u odnosu na prošlu godinu.

Zbog izrazito velikog komercijalnog interesa za smilje i devastacije staništa uslijed nesavjesnog i nestručnog sakupljanja smilja u 2014., Ministarstvo se obratilo Državnom zavodu za zaštitu prirode od kojeg je zatražilo izradu posebne stručne podloge s mjerama i uvjetima korištenja te smjernicama za održivo sakupljanje smilja u 2015. Državni zavod za zaštitu prirode propisao je dodatne uvjete i mjere za komercijalno sakupljanje smilja, a ključne promjene odnose se, kako je gore navedeno, na vremensko razdoblje i područja na kojima je dozvoljeno branje smilja.

Ove godine u potpunosti je zabranjeno sakupljanje smilja na otocima Krku, Rabu, Cresu, Lošinju i Pagu. Na cijelom teritoriju Hrvatske, također, ukinut je jesenski period sakupljanja smilja.
Smilje će se samo moći sakupljati na području Dubrovačko-neretvanske županije te otocima Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, izuzev otoka Paga, u razdoblju od 1. lipnja do 1. kolovoza.

Na ostalim područjima, izuzev navedenih otoka na kojima je sakupljanje u potpunosti zabranjeno, smilje će se moći brati od 15. lipnja do 15. kolovoza, izvijestili su iz Ministarstva.
Također su istaknuli kako je dopušteno sakupljanje smilja samo ako je na onim lokalitetima gdje je barem 30 posto do 50 posto grmova u punom cvatu. Važno je znati da se smije brati samo nadzemni dio biljke, i to ručnim alatima poput srpa, noža i škara, a bez upotrebe motornih i mehaničkih pomagala. Dopušteno je ubrati najviše dvije trećine pojedinog grma koji je u punom cvatu.

Sakupljanje smilja potpuno je zabranjeno u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima, a u ostalim zaštićenim područjima sakupljanje je dopušteno uz suglasnost nadležne javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem, stoji dalje u obavijesti Ministarstva zaštite okoliša i prirode.


Naime, smilje nije strogo zaštićena vrsta, no prema važećem Zakonu o zaštiti prirode, jedna je od vrsta čije se sakupljanje regulira izdavanjem dopuštenja za sakupljanje u komercijalne svrhe i propisivanjem uvjeta sakupljanja. Dodatni uvjeti i ograničenja propisana su kako bi se očuvala ova biljna vrsta i zaštitila njezina staništa, osobito u vrlo osjetljivim i vrijednim otočnim ekosustavima te time osigurala njezina dugoročna održivost.

'Prirodna bogatstva jedan su od naših najvrednijih resursa i njima moramo mudro raspolagati. To znači odgovorno korištenje temeljeno na načelima održivosti, za dobrobit nas, naše djece i budućih generacija. Zato je važno da se radi po propisima i onda će koristi imati svi', poručio je ministar Zmajlović.

Za one pak koji se ne budu pridržavali propisa predviđene su kazne od sedam do 200 tisuća kuna. Naime, pojedinci koji budu zatečeni u ilegalnom branju smilja mogu zaraditi novčane penale od 7.000 i 30.000 kuna, a tvrtke bi mogle biti kažnjene svotom i do 200 tisuća kuna.