RATNI ZLOČIN

Documenta: Presudom nije dostignuta pravda za žrtve u Lovasu

23.01.2021 u 14:17

Bionic
Reading

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek smatraju da sudskom presudom Prizivnoga suda u Beogradu nije dostignuta pravda za žrtve teškoga zločina u Lovasu

Da je presuda zasigurno duboko nepravedna za obitelji žrtava, ustvrdili su u priopćenju.

Prizivni sud u Beogradu donio je, u ponovljenom postupku, presudu za ratni zločin počinjen tijekom listopada 1991. u Lovasu kojom je promijenio osudu Višega suda u Beogradu te je optužene Željka Krnjajića i Milana Devčića oslobodio od optužbi, a svim ostalim osuđenicima smanjio kazne zatvora osudivši Sašu Stojanovića na šest godina, Darka Perića i Radovana Vlajkovića na kazne zatvora po četiri godine, a Radisava Josipovića, Jovana Dimitrijevića i Zorana Kosijera na kazne zatvora po tri godine, izvijestio je u petak beogradski Fond za humanitarno pravo.

Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek reagirali su u subotu na spomenutu sudsku presudu za ratni zločina počinjen protiv civila u Lovasu u kojemu je ubijeno 69, a ranjeno 12 osoba, istaknuvši da u sudskom postupku dugom više od desetljeća pravda za žrtve nije dostignuta.

"Za žrtve ovoga teškog zločina, članove obitelji žrtava, ovakva presuda je, zasigurno, duboko nepravedna, jer je izostala osuda primjerena težini, svireposti i upornosti u izvršenju zločina što je vidljivo iz smanjenja izrečenih zatvorskih kazni ispod zakonskoga minimuma", stoji u priopćenju.

Za 41 ubijenu osobu nitko nije pravomoćno osuđen

Podsjeća se da je, zbog dugotrajnosti ovoga kaznenog postupka, od prvotno 14 okrivljenika, zbog smrti petorice okrivljenika i razdvajanja postupka za jednog okrivljenika, u optužnici ostalo osam okrivljenika. Također se upozorava kako je, nažalost, i broj žrtava iz prve optužnice - 69, nakon obustave postupka protiv umrlih okrivljenika i razdvajanja postupka, u izmijenjenoj optužnici smanjen na 28 žrtava.

Dakle, za 41 ubijenu žrtvu nitko nije pravomoćno osuđen, ustvrdili su.

Podsjeća se da su pripadnici teritorijalne obrane i dobrovoljačke jedinice "Dušan Silni", zajedno s postrojbama Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA 10. listopada 1991. oko 7,30 sati, izvršili topnički napad na Lovas. Slijedio je pješadijski napad na mjesto u kojemu su ubijali ljude koji su se zatekli na ulici i tijekom prvoga dana ubijeno je 22 ljudi, a tijekom artiljerijske vatre i pješadijskoga napada još oko 30 stanovnika Lovasa. Optuženici su nakon okupacije mjesta tjerali Hrvate da nose bijele trake na rukavima, označavali im kuće i ograničavali im kretanje.

Navodi se da su Hrvate i Hrvatice uhićivali, mučili, prijetili im smrću, tjerali ih na prinudni rad, prijetili im silovanjem i pljačkali, a 18. listopada 1991. izdvojili su veću grupu Hrvata i otjerali ih u minsko polje gdje je poginulo 19 osoba, a 12 ih je teško ili lakše ranjeno.

U priopćenju se ističe da su od okupacije sela u Lovasu bili stacionirani pripadnici bivše JNA sa svojim podčinjenim jedinicama iz Srbije (TO Valjevo, dobrovoljačka jedinica "Dušan Silni"), čiji su pojedini pripadnici izvršili najteže zločine, a njima pretpostavljeni oficiri bivše JNA nisu učinili ništa da zaštite civile i spriječe zločine.

Još uvijek bez odgovornosti časnika bivše JNA za zločin u Lovasu

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek ocijenili su kako, također, zabrinjava što pravosuđe Srbije ni nakon 30 godina od počinjenoga teškog ratnog zločina u Lovasu ne želi procesuirati i osuditi visoko rangirane pripadnike bivše JNA.

Dodaje se kako, unatoč činjenicama iznesenim tijekom ovoga kaznenog procesa, izvedenim brojnim materijalnim i personalnim dokazima, iz kojih vrlo jasno slijedi odgovornost bivše JNA za izvršene zločine u Lovasu, nitko od viših ili visokih časnika bivše JNA nije odgovarao za taj zločin.

"Izostanak novih istraga i podizanje novih optužnica protiv najviše rangiranih oficira bivše JNA, od komandanta do njemu podčinjenih oficira Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA, vrlo zorno pokazuje politički stav u Republici Srbiji koje preuzima pravosuđe Republike Srbije, da ne procesuira zločine za koje su odgovorni časnici i sam vrh bivše JNA", stoji u priopćenju koje je u ime Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek potpisala voditeljica Documente Vesna Teršelič.