Globalna glad smanjila se treću godinu zaredom u 2025., uz poboljšanja zabilježena na svim kontinentima, no klimatski šokovi i poremećaji u trgovini mogli bi ugroziti daljnji napredak, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom u utorak.
Oko 645 milijuna ljudi, odnosno 7,8 posto svjetskog stanovništva, prošle je godine bilo pogođeno glađu, u odnosu na 8,1 posto u 2024. i 8,6 posto u 2022., pokazuje izvješće o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu koje je zajednički pripremilo pet agencija UN-a.
Napredak je ponajviše ostvaren u Aziji, osobito u Indiji, te u Latinskoj Americi i na Karibima. Pojedine afričke zemlje također su počele preokretati višegodišnji trend pogoršanja, iako je Afrika u 2025. i dalje imala najveći broj pothranjenih ljudi u svijetu - 309 milijuna, odnosno svakog petog stanovnika kontinenta.
Glavni ekonomist Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) Máximo Torero rekao je za Reuters da ovogodišnji trend pruža razlog za optimizam jer je stopa gladi pala na svim kontinentima, uključujući Afriku, premda vrlo blago.
vezane vijesti
Klimatski i trgovinski rizici prijete napretku
Upozorio je da geopolitičke napetosti i vremenski poremećaji predstavljaju ozbiljne prijetnje globalnim prehrambenim sustavima.
Među najneposrednijim rizicima istaknuo je probleme u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za energente i poljoprivredne inpute. Prekidi u prometu povećavaju cijene goriva, gnojiva i prijevoza, čime rastu troškovi proizvodnje hrane diljem svijeta.
Dodatni pritisak mogao bi izazvati i snažan vremenski fenomen El Niño, koji bi mogao poremetiti poljoprivrednu proizvodnju u ranjivim regijama.
Indija predvodi oporavak u Aziji
Velik dio poboljšanja u Aziji koncentriran je u Indiji, gdje je udio stanovništva pogođenog glađu pao ispod 10 posto zahvaljujući ciljanim socijalnim programima i rastu poljoprivredne produktivnosti.
Napredak je zabilježen i u Etiopiji, Tanzaniji, Zimbabveu, Senegalu i Zambiji, dok Dominikanska Republika više nije klasificirana na globalnoj karti gladi.
UN-ovi stručnjaci procjenjuju da bi globalna glad mogla nastaviti padati do 2030. godine.
Unatoč tom napretku, izvješće upozorava da pothranjenost djece ostaje visoka, anemija među ženama se pogoršava, a pretilost odraslih stalno raste.
Zdrava prehrana mnogima i dalje nedostupna
Pristup hranjivoj prehrani i dalje je velik izazov. Procjenjuje se da 2,69 milijardi ljudi ne može priuštiti zdravu prehranu, čiji je prosječni dnevni trošak izračunat na 4,28 američkih dolara prema paritetu kupovne moći.
Najveći jaz zabilježen je u Africi, gdje si 66,1 posto stanovništva ne može priuštiti zdravu prehranu, što je više nego dvostruko više nego u Aziji i Latinskoj Americi.
Torero je kazao da su visoki troškovi u Africi povezani sa slabom infrastrukturom, nedostatkom hladnjača i lošim prometnim mrežama, što poskupljuje lako kvarljivu hranu poput voća, povrća, mlijeka i mesa.
Dodao je i da fragmentirani propisi te necarinske prepreke ograničavaju trgovinu hranom između susjednih afričkih zemalja.
