gostovanje na n1

Divjak Plenkoviću: MVEP-u, socijali, policiji se diglo koeficijente. Zašto ne bi i prosvjeti?

  • Autor: V. B.
  • Zadnja izmjena 13.10.2019 12:34
  • Objavljeno 13.10.2019 u 12:34
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

'Sustav funkcionira dobro, ima nekoliko manjih incidenata, ali to uglavnom ne ugrožava pravo na štrajk ni pravo djeteta da bude na sigurnom. Za sada nam sve dobro funkcionira', rekla je ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, gostujući u Intervjuu tjedna u emisiji Točka na tjedan na N1

Izrazila je nadu da će uskoro imati rezultate novog dijaloga i da će zaostatak za propuštenim gradivom biti mali.

'Cirkularni štrajk, koji ide po županijama, manje je opterećenje kasnijih nadoknada nego da je to cijelo vrijeme u svim školama, to sigurno smanjuje pritisak. Jasno je da se ishodi učenja zadani kurikulumom moraju realizirati, a za nadoknadu će se ravnatelji svake pojedine škole posebno pobrinuti', kazala je ministrica.

Objasnila je kako razlika u podacima ministarstva i sindikata o broju profesora koji su u štrajku postoji jer na različite načine prikupljaju podatke.

Mi gledamo na razini svih zaposlenih, u toj statistici su i oni koji su na bolovanju ili na službenom putu, kao i 400 strukovnih nastavnika koji su na skupu. Naši su postotci niži jer nam se razlikuje način prikupljanja podataka. Nama je mnogo važnije u tom procesu identificirati postoje li problemi i naći način kako ih riješiti. Svaki ravnatelj po zakonu je nadležan za osiguravanje sigurnosti u školi i da vrata škole budu otvorena. S druge strane da objavi informacije, na različite načine, pa i Facebook stranice ako ju škola ima, da jasno budu naznačeni kontakt telefon ili e-mail na koji se roditelji mogu javiti.

Kazala je da je da očekuje da se dijalog sindikata i Vlade nastavi idućeg tjedna iako sad je loptica na strani Vlade.

Upitana hoće li nastavnicima biti plaćeni dani u štrajku kazala je da to regulira Zakon o radu koji tumači Ministarstvo rada, a ne Ministarstvo znanosti i obrazovanja i da je dosad je s jednim jedinim izuzetkom uvijek štrajk bio plaćen.

'Odluku o tome donosi Vlada, tako da ne očekujem tu odstupanje od uobičajene prakse', mišljenja je bila Divjak dodavši da očekuje da štrajk bude plaćen.

Što se tiče rasta plaće, navela je da su u mandatu ove Vlade plaće rasle u svim javnim i državnim službama nešto više od 11 posto.

'Ali to je rast osnovice i to je dobro da su rasle plaće i svaki član Vlade može na to biti ponosan. Međutim, mi moramo razumjeti što to zapravo znači. Plaća se sastoji od tri dijela, imamo osnovicu, koja se množi s koeficijentom složenosti poslova i na to se dodaju neki dodaci. Zadržimo se na ovom osnovica puta koeficijent složenosti posla. Ako imate osnovicu 100, primjerice u jednom sektoru, i 200 u drugom sektoru, i ako ona naraste, odnosno osnovica ostaje ista, koeficijent složenosti poslova ovdje jednima daje 100, a drugima daje 200, i što se sad događa?

Kad vama raste osnovica, a ne mijenja se koeficijent složenosti posla, 10 posto rasta na 100 je 110, 10 posto rasta na 200 je 220. Razlika koja je prije toga bila 100, sad postaje 110. Znači, ta razlika postaje sve veća. Ako se ne uređuju koeficijenti složenosti posla, ljudi koji su u odgoju u obrazovanju stvarno imaju najniži koeficijent, ako se uspoređuje po stručnoj spremi u javnim službama, onda se dogodi to da iako plaća raste, zaostajanje te plaće za usporedivim poslovima u javnim službama postaje sve veće i to je ta nepravda', kazala je Divjak za N1.

  • +3

Blaženka Divjak

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Govoreći o višku učitelja odnosno o broju onih koji opterećuju sustav ministrica je rekla da o tome razgovaraju sa Svjetskom bankom.

'Broj učitelja i nastavnika je veći nego što bi broj učenika zahtijevao. Ne možemo reći koliko veći, jer je teško reći što bi bio standard. Naši razredi su oko 17-18 učenika, to je prosjek. No imate mnogo podružnih ili otočnih učenika u kojima je 2-3 učenika, i ako te škole ukinemo imamo problem. Važno je da povežemo te škole i napravimo optimizaciju tako da ne ugrozimo pravo učenika na kvalitetno obrazovanje. U globalu imamo određeni višak učitelja, ali istovremeno i manjak. Nema profesora i nastavnika matematike, fizike, kemije, engleskog, strukovnih nastavnika', kazala je Divjak dodavši da sa Svjetskom bankom rade na projektu restrukturiranja u smislu efikasnosti samog rada i boljeg načina optimizacije škola i prijelaz na model cjelodnevne nastave, bar u osnovnim školama.

Upitana zbog čega pitanje adekvatne plaće nije pokrenula kada je bilo izglasavanje proračuna za ovu godinu kazala je da su plaće su rasle u smislu osnovice i novac za to nije bio osiguran u ovom proračunu.

Istaknula je da su koeficijenti složenosti poslova za učitelje i nastavnike najniži vezano uz stručnu spremu u odnosu na ostale u javnim službama.

'Odluku o koeficijentima donosi Vlada, ali već je donijela odluku o povećanju za vanjske poslove, obranu, policiju, socijalu i u drugim segmentima. Ne kažem da je to neopravdano, nego da su te odluke donesene. Možemo se izgovarati da u procesu pregovaranja sindikati ne razgovaraju direktno da bi zaključili kolektivni ugovor na tu temu, ali to je samo bijeg od suštine', smatra Divjak.

Na pitanje što ako ne dođe do dogovora, odnosno postoji li mogućnost da odustane od nekog dijela reforme kako nastavnici ne bi bili preopterećeni, ako za to ne mogu biti plaćeni, kazala je da odustajanja od reforme nema.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!