dan pobjede

Danas je praznik koji smo i mi nekad slavili, a opstao je u tek 12 zemalja svijeta

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 09.05.2020 08:01
  • Objavljeno 09.05.2020 u 08:01
Vojna parada u Londonu 1945.

Vojna parada u Londonu 1945.

Izvor: Profimedia / Autor: N. N. / Military Images / Alamy / Alamy / Profimedia

Dan pobjede nad fašizmom u subotu se jubilarno slavi 75. put. Ovogodišnja obljetnica praznika u spomen predaje Trećeg Reicha 1945. godine, koji ne treba miješati s Danom Europe, prolazi u znaku prosvjeda predsjednika triju baltičkih zemalja koji su osudili pokušaje Moskve da 'falsificira povijest', tražeći pritom od Rusije kao sljednice nekadašnjeg Sovjetskog Saveza da prizna zločine komunizma i odgovornost bivše države za izbijanje Drugog svjetskog rata. Dan pobjede nad fašizmom ponajviše se slavi upravo u Rusiji, ali i u još nekim državama. Tportal donosi priču o prazniku koji se nekad slavio i u bivšoj Jugoslaviji, dok se danas njegovo obilježavanje 9. svibnja zadržalo u još desetak zemalja

Dan pobjede nad fašizmom najprije je uveden u 15 nekadašnjih republika bivšeg Sovjetskog Saveza nakon što je prema moskovskom vremenu 9. svibnja 1945. potpisana bezuvjetna predaja nacističke Njemačke, zapravo potpisana dvaput.

Njemačka bezuvjetna predaja potpisana je prvi put 7. svibnja 1945. godine u francuskom Reimsu. U ime poražene strane predaju je potpisao načelnik glavnog stožera njemačkog Wehrmachta, general-pukovnik Alfred Jodl, kasnije osuđen na smrt i pogubljen, da bi ga naknadno njemački sud rehabilitirao.

Njemački general Alfred Jodl potpisuje bezuvjetnu predaju njemačkih snaga saveznicima u Reimsu 7. svibnja 1945.

Njemački general Alfred Jodl potpisuje bezuvjetnu predaju njemačkih snaga saveznicima u Reimsu 7. svibnja 1945.

Izvor: Profimedia / Autor: N. N. / The Hollywood Archive / Hollywood Archive / Profimedia

Pobjedničku stranu u ime vrhovnog zapovjednika savezničkih ekspedicijskih snaga u Europi zastupao je američki general Walter Bedell Smith, dok je njemačku predaju u ime sovjetskog Vrhovnog zapovjedništva prihvatio general Ivan Susloparov. Kao službeni svjedok predaje nazočio je francuski general-bojnik François Sevez.

Neslaganje s tekstom predaje

Budući da se sovjetsko zapovjedništvo nije složilo s tekstom predaje, ali i zato što je Susloparov bio niskorangirani član vojne misije pri zapadnim saveznicima koji nije bio ovlašten za potpisivanje pobjedničkog dokumenta, Staljin je zatražio da se u Berlinu potpiše izmijenjeni tekst predaje.

Staljin je zatražio da se u Berlinu potpiše izmijenjeni tekst predaje

Staljin je zatražio da se u Berlinu potpiše izmijenjeni tekst predaje

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: N. N. / Library of Congress / Wikimedia Commons

Sa Staljinovom ocjenom da je riječ tek o uvodnom dokumentu složio se i glavni zapovjednik savezničkih snaga u Europi Dwight Eisenhower. Uz to, sovjetski čelnik je argumentirao dodatno potpisivanje činjenicom da je njemačka predaja u Reimsu predstavljala samo predaju zapadnim saveznicima, a Nijemci su istovremeno pružali otpor Sovjetima na istoku Europe.

Druga ceremonija predaje organizirana je u berlinskom dvorcu koji je bio pošteđen razaranja i to 8. svibnja 1945. kasno navečer, kada je u Moskvi zbog vremenske razlike već bio 9. svibnja. Danas je taj dvorac u četvrti Karlshorst Njemačko-ruski muzej, a do 1949. godine služio je kao glavni stožer sovjetskih snaga u Njemačkoj.

Njemački feldmaršal i šef stožera njemačkih snaga Wilhelm Keitel potpisuje bezuvjetnu njemačku kapitulaciju 8. svibnja 1945. u stožeru ruskih snaga u berlinskom predgrađu Karlshostu

Njemački feldmaršal i šef stožera njemačkih snaga Wilhelm Keitel potpisuje bezuvjetnu njemačku kapitulaciju 8. svibnja 1945. u stožeru ruskih snaga u berlinskom predgrađu Karlshostu

Izvor: Profimedia / Autor: N. N. / AFP / AFP / Profimedia

U ime poraženih predaju je potpisao njemački feldmaršal Wilhelm Keitel, a pobjednički potpis stavio je Georgij Žukov, maršal koji je vodio sovjetske završne ratne operacije i prvi ušao u Berlin. Svjedoci predaje Sovjetima bili su britanski zračni maršal i Eisenhowerov zamjenik Arthur Tedder, američki general Carl Spaatz i francuski general Jean de Lattre de Tassigny.

Identični pobjednički rituali

Izmijenjena berlinska verzija predaje razlikovala se od uvodnog teksta iz Reimsa po izričitom zahtjevu o potpunom razoružanju svih njemačkih vojnih snaga i predaji oružja lokalnim savezničkim zapovjednicima. Oba teksta predaje propisala su da snage pod njemačkim zapovjedništvom prestaju s aktivnim djelovanjem minutu nakon 23 sata 8. svibnja po srednjoeuropskom vremenu. Međutim, zbog razlike u srednjoeuropskim i moskovskim vremenskim zonama, kraj rata se u Sovjetskom Savezu, a danas u Rusiji i brojnim drugim postsovjetskim zemljama, slavi 9. svibnja.

Josip Broz Tito u posjetu Titovu Užicu u povodu Dana pobjede 8. svibnja 1972. godine

Izvor: tportal.hr / Autor: YU 0 Laki / Jugoslovenski partizani

Dan pobjede danas se službeno slavi u Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Gruziji, Izraelu, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji, Rusiji, Srbiji, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Ukrajini i Uzbekistanu. Zbog vremenske razlike u Francuskoj se slavi 8. svibnja, kao i u Češkoj i Slovačkoj. Nekoć se slavio i u bivšoj Jugoslaviji te Istočnoj Njemačkoj, dok se danas kao entitetski praznik Republike Srpske zadržao tek u Bosni i Hercegovini, a slavi se i u Poljskoj.

U većini zemalja ritual proslave je identičan - održavaju se ceremonijalni susreti, prigodna predavanja i primanja, vatrometi i vojne parade te demonstracije karakteristične za Rusiju i dio postsovjetskih republika.

  • +13
  • +10

Rusija slavi Dan pobjede velikom paradom

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!