našli se u neobranom grožđu

Crnogorci u velikim problemima, Kinezi im drže jednu četvrtinu inozemnog duga: Molimo Bruxelles da nam pomogne s pozajmicom od milijardu dolara

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 11.04.2021 16:53
  • Objavljeno 11.04.2021 u 16:51
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Savo PRELEVIC / AFP / Profimedia

Crna Gora zamolila je Europsku uniju za pomoć pri otplati pozajmice od milijardu američkih dolara koju je uzela od Kine kako bi dovršila nedovršeni cestovni projekt, javlja Financial Times

Saga o nedovršenom projektu koji gradi državna tvrtka China Road and Bridge Corporation, ista ona koja gradi i Pelješki most, dio je veće geopolitičke borbe za utjecaj na periferiji Europske unije, a odgovor Bruxellesa na molbu Podgorice odredit će odnos Unije s regijom.

- Crna Gora dovoljno je mala da EU odluči pomoći joj refinancirati tu pozajmicu - rekao je za Financial Times ministar financija Crne Gore Milojko Spajić, prenosi Jutarnji list.

- To će za Uniju biti mala, ali laka pobjeda - dodao je.

Stefan Vladisavljev, analitičar za vanjsku politiku u think-tanku Beogradski fond za političku izvrsnost, rekao je da je prvi puta da se Crna Gora ili neka druga zemlja sa Zapadnog Balkana zbog rastućeg kineskog utjecaja obratila Europskoj uniji.

- Nismo čuli da je netko od Bruxellesa tako otvoreno tražio pomoć u borbi protiv toga.

Crna Gora alarmirala je mnoge kada je 2014. godine s kineskom bankom Exlm potpisala dogovor o financiranju 85 posto troškova autoceste pomoću pozajmice od nešto manje od milijardu američkih dolara.

Spajić kaže da je prva dionica ceste koja je izgrađena bila dugačka 41 kilometar te da je plaćena 820 milijuna eura, što je čini jednom od najskupljih autocesta na svijetu. Spomenuta dionica predstavlja tek jednu četvrtinu od ukupne duljine planirane ceste.

- Trenutno se oslanjamo na Kinu kada je riječ o infrastrukturi... geopolitički gledano, situacija je dramatična - rekao je Spajić te dodao da se Crna Gora u turizmu, svojoj najvažnijoj gospodarskoj grani, oslanja na goste koji nisu žitelji Europske unije.

- Moramo se bolje povezati sa svojim saveznicima iz Europske unije. Moramo se uskladiti s ekonomijom - nadovezao se ministar financija.

Crna Gora postala je nezavisna država 2006., a 2017. godine ušla je u NATO, čemu se Moskva snažno protivila. Rusija je dosad bila jedan od najvećih investitora u Crnu Goru, koja se nada da će 2024. godine dobiti zeleno svjetlo za ulaz u Europsku uniju.

Spajić je rekao da će Crna Gora financijsku pomoć tražiti od brojnih zapadnih organizacija, uključujući i od Europske komisije, Europske investicijske banke te Europske banke za obnovu i razvoj. Unija je rekla da je spremna pomoći Crnoj Gori, ali je dužnosnik Komisije rekao da će se teško pronaći prikladni financijski instrument preko kojeg će se pomoć realizirati. Taj će zadatak biti tim teži jer je projekt bio pred završetkom.

- Politički gledano, želimo pomoći... No, veličina pozajmice nije proporcionalna ekonomiji države pa nije očito koja će se mehanika upotrijebiti - rekao je dužnosnik.

Dužnosnik je dodao i da će se Crna Gora morati obvezati da će provesti određene fiskalne reforme, a naznačio je i da cestovni projekt nije u skladu sa standardima Europske unije.

Peking pomoću infrastrukturnih i energetskih projekata postaje sve veći faktor na Balkanu. Odnedavno to radi i pomoću cjepiva. Kina je Crnoj Gori donirala 30 tisuća doza svog cjepiva Sinopharm, a Srbiji je prodala više milijuna doza istog.

- Kina samo što nije stekla dovoljno utjecaja da u nekim dijelovima Zapadnog Balkana određuje politiku, političku misao i narative - stoji u izvješću koje je u veljači napisao think tank Europsko vijeće za vanjsku politiku.

Ugovor o izgradnji autoceste potpisala je Vlada Republike Crne Gore koja je kolovozu 2020. godine nakon 30 godina izgubila vlast u toj zemlji, a koju je predvodila Demokratska partija socijalista aktualnog predsjednika države Mile Đukanovića. Odluka da se krene u izgradnju spomenute autoceste preispitivana je više puta, a dvije studije isplativosti objavljene 2006. i 2012. godine zaključile su da je ona ekonomski neisplativa.

Ista je ta vlada neposredno prije kraja svog mandata s kinesko-crnogorskim konzorcijem potpisala 54 milijuna eura težak ugovor o izgradnji termoelektrane.

Kina je vlasnik jedne četvrtine crnogorskog inozemnog duga. Unatoč tome što su radovi na cesti više puta odgađani, prva rata duga na naplatu stiže u srpnju 2021. godine.

Ako Crna Gora ne bi ispunila svoje obaveze, Kina bi dobila pravo raspolagati s crnogorskim zemljištem koje je ta zemlja dala kao jamstvo.

Aktualna crnogorska vlada, koju vodi premijer Zdravko Krivokapić iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" te koja je u prosincu 2020. godine preuzela vlast u zemlji, suočava se brojnim izazovima.

Jedan od njih je svakako činjenica da je crnogorski turizam, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, prošle godine pao za 15 posto.

Spajić je rekao da Podgorica s Pekingom pregovara oko još jednog duga koji je težak 127 milijuna eura.

Promatrači apel Crne Gore vide kao priliku za Bruxelles.

- Unija se treba uključiti - rekla je Tena Prelec, stručnjakinja za regiju sa Sveučilišta Oxford.

- Crna Gora je u dvorištu EU. Unija uključenjem u ovaj slučaj može pokazati da je pravi igrač, pravi geostrateški faktor - zaključila je Prelec.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!