NASILNI ROĐACI

Čimpanze su poput ljudi – rođene ubojice!

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 18.09.2014 15:22
  • Objavljeno 18.09.2014 u 15:08
čimpanze

čimpanze

Izvor: Screenshot / Autor: YouTube

Nasilje i ubojstva među čimpanzama posljedica su prirodnog nadmetanja, a ne utjecaja ljudi, pokazalo je novo veliko istraživanje

Uz ljude, čimpanze su jedini primati koji se udružuju u bande kako bi napadali i ubijali svoje susjede. Međutim, primatolozi se već godinama ne uspijevaju složiti oko pitanja je li im to nasilje urođeno ili su ljudi, koji im s jedne strane sve više uništavaju staništa, a s druge ih sve češće hrane, svojim aktivnostima povećali njihovu agresiju.

Rezultati nove studije objavljene u časopisu Nature pokazali su da su razine ubojstava u različitim zajednicama čimpanzi samo odraz brojnosti lokalne populacije.

U istraživanju je sudjelovalo više od 30 znanstvenika, a podaci su prikupljeni kroz ukupno vrijeme od čak 426 kombiniranih godina promatranja u 18 različitih zajednica čimpanzi.

Tijekom studije zabilježena su 152 ubojstva. Od toga su znanstvenici izravno vidjeli 58, dok su podaci o ostalima prikupljeni 'detektivskim radom'.

Zanimljivo je da su druga promatranja pokazala da su čimpanze poznate kao bonobo daleko manje nasilne. Tijekom 92 kombinirane godine promatranja na četiri lokacije, zabilježeno je samo jedno ubojstvo.

Analize DNK pokazale su da bonobi, čimpanze i ljudi imaju između 98 % i 99,4 % istih gena - genetski su bliži ljudima nego gorilama. Bonobi i obične čimpanze jedni od drugih odvojili su se samo 500.000 godina nakon odvajanja od zadnjega zajedničkog pretka njih i ljudi, a nakon toga su svi bili razdvojeni kroz gotovo pet milijuna godina.

Čimpanze žive u prilično dobro definiranim kolonijama, a skupine mužjaka patroliraju granicama njihovih teritorija. Najviše sukoba i ubojstava događa se upravo u tim pograničnim područjima, osobito kada brojčano jaka patrola naiđe na pojedinačnog prijestupnika iz susjedne skupine.

U velikoj studiji znanstvenici su usporedili razine nasilja u različitim skupinama. Rezultati su pokazali da ljudske aktivnosti nemaju gotovo nikakvog utjecaja na broj ubojstava. Umjesto toga utvrdili su da razine nasilja ovise o temeljnim karakteristikama određene zajednice, o brojnosti populacije te osobito o broju mužjaka u njoj.

Ovi parametri povezuju nasilje s evolucijom, odnosno prirodnom selekcijom – ubijanje konkurenata povećava pristup mužjaka resursima kao što su hrana i teritorij. Ono će biti to učestalije što je izraženije natjecanje sa susjednim skupinama te kada mužjaci mogu patrolirati u velikim skupinama koje smanjuju rizik njihovog opstanka.

Autori studije ističu da se najveći dio ubojstva zbiva među mužjacima. Oni su u 92 % slučajeva napadači te u 73 % slučajeva žrtve. Većina ubojstava, 66 %, zbiva se tijekom napada među skupinama i to kada su napadači daleko nadmoćniji, uglavnom u odnosu od osam naprema jedan.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!