'Ne znamo kada će pregovori o Brexitu započeti, ali znamo kada trebaju završiti', poručio je preko Twittera predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. On je pozvao Veliku Britaniju da 'učini sve kako pregovori ne bi završili bez dogovora'.

Velika Britanija je 29. ožujka poslala službenu obavijest da želi napustiti EU i od tada teče dvogogodišnji rok za završetak pregovora.

Početak pregovora o Brexitu bio je planiran za 19. lipnja, ali je sada gotovo sigurno da tada neće moći započeti.

Britanska premijerka Theresa May sazvala je u travnju prijevremene parlamentarne izbore za 8. lipnja kako bi ojačala većinu u parlamentu i tako učvrstila svoju pregovoračku poziciju.

Međutim, suprotno očekivanjima, ona je na izborima postala samo relativni pobjednik, izgubivši apsolutnu većinu koju je ranije imala u parlamentu.

Povjerenik za proračun Guenther Oettinger izjavio je u jednom intervjuu da je slaba vlada u Velikoj Britaniji problem za EU. 'Potrebna nam je vlada koja može djelovati. Sa slabim pregovaračkim partnerom postoji opasnost da pregovori loše završe', rekao je Oettinger.

Glavni pregovorač EU-a Michel Barnier istaknuo je da pregovori trebaju početi onda kada Britanija bude spremna. 

'Još jedan autogol, nakon (bivšeg premijera Davida) Camerona, sada je postigla i May, što dodatno komplicira pregovore', izjavio je šef liberalne skupine u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt.

'Sat otkucava, a Velika Britanija je duboko podijeljena. Gospođa May je htjela je stabilnost, a dobila je kaos u svojoj zemlji', poručuje šef europskih pučana u Europskom parlamentu Manfred Weber.

May bez vjerodostojnosti

Šef europskih socijalista Gianni Pittella kaže da je premijerka May 'doživjela katastrofu'. 'Ona više nema nikakve vjerodostojnosti ni u Velikoj Britaniji niti u Europi', ističe Pittella.

U Europskoj uniji su priželjkivali da May dobije čvrstu pregovaračku poziciju smatrajući da bi to olakašalo pregovore.

Europska strana želi izbjeći da pregovori završe bez sporazuma, jer bi kaotični Brexit donio puno problema i građanima i gospodarstvu. S druge strane, u Britaniji se često isticalo da je bolje 'nikakav dogovor od lošeg dogovora'.

Britanska vlada se odlučila za 'tvrdi Brexit', što znači da ne želi ostati dijelom jedinstvnog europskog tržišta.

Sada se postavlja pitanje hoće li London ostati pri svojem stajalištu i hoće li možda nova vlada tražiti nešto mekši izlazak iz EU-a.

Britanija želi kontrolirati pristup svome tržištu rada, što znači da za građane EU-a ne bi više vrijedila sloboda kretanja osoba i radne snage.

S druge strane, EU ističe da ostanak u jedinstvenom europskom tržištu podrazumijeva poštovanje svih četiriju sloboda - slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.