Četiri dana prije službenog ulaska Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita Ured za informiranje Europskog parlamenta i Predstavništvo Europske komisije organizirali su konferenciju 'Hrvatska u Europskoj uniji: financijski izazovi i pogled prema naprijed'
O stanju hrvatskog javnog duga i mjerama za konsolidaciju javnih financija raspravljali su zamjenik ministra financija Boris Lalovac, viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend i analitičar s Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević
Podsjetivši što je Vlada dosad učinila na konsolidaciji javnih financija, Lalovac je ustvrdio da Hrvatska ulaskom u proceduru prekomjernog deficita ne ostaje bez financijskog suvereniteta. Pritom je naglasio da je snažan rast javnoga duga prvenstveno rezultat jednokratnih stavki koje se tiču sanacije zdravstva i preuzimanja obveza javnih poduzeća.
'Neočekivane jednokratne proračunske stavke pojavljuju od '45', komentirao je u polušali Lovrinčević, naglasivši da politika 'malih koraka' koja se provodi od 2008. ne vodi nikuda. Prema njegovim izračunima, ukupni javni dug trenutno iznosi 80 posto BDP-a i uz politiku 'malih koraka' svake godine raste za daljnjih šest do sedam posto što je, po njegovom mišljenju, neodrživo. 'Vani jasno percipiraju da Hrvatska ima velikih problema s javnim financijama i zbog toga nam je Standard&Poor's srušio rejting', poručuje Lovrinčević, zalažući se za radikalne zahvate kojima bi se deficit smanjio za pet do šest milijardi kuna.
On za razliku od Lalovca smatra da je Hrvatska ulaskom u proceduru prekomjernog deficita izgubila financijski suverenitet. 'Na sreću, predajemo financijski suverenitet Europskoj uniji', kaže Lovrinčević, očekujući da će na taj način Hrvatska biti prisiljena provesti radikalnije mjere.
Lalovac je upozorio na negativne efekte radikalnih mjera te snažne otpore interesnih skupina bilo kakvim jačim rezovima. 'Vlada se opredijelila za reforme kojima će se postići uštede, ali i poboljšati efikasnost sustava', poručio je Lalovac.
Pojašnjavajući proceduru prekomjernog deficita Michae Faulend je naglasio da je Europska komisija izašla ususret Hrvatskoj dajući joj nešto duži rok zbog izvanrednih okolnosti u kojima se naša zemlja našla.
Svi sudionici naglasili su da je pokretanje gospodarskog rasta osnovni preduvjet značajnijeg smanjivanja proračunskog deficita. Pritom Lovrinčević kritizira Vladinu ekonomsku politiku koja 'javna poduzeća proglašava glavnim promotorima rasta'. Lalovac je, pak, izrazio zabrinutost što privatni sektor, unatoč olakšicama i državnim ulaganjima u infrastrukturu, ne pokazuje znakove oporavka.
U diskusiju se uključio i Đuro Njavro, ekonomski strateg HDZ-a, ističući da je politika štednje iscrpljena. Govoreći o mjerama za obuzdavanje javnog duga, Njavro se založio za poticanje privatne inicijative u društvenim djelatnostima. 'Zašto 30 posto zdravstva i školstva ne bi bilo u privatnim rukama?', zapitao se Njavro.
