'Za mene je situacija ista kao prije desetak godina, kada sam postao ravnatelj policije. Tada mi premijer Ivica Račan nije dao dirati u HDZ-ove podobnike, sada mi to brani Europska komisija', kazao je u razgovoru za tjednik Globus ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Izrazio je bojazan da bi se bivši ravnatelj policije Oliver Grbić prema postojećem zakonu mogao ponovno natjecati za neko rukovodeće mjesto u policiji i uz podršku sindikata biti izabran
Europska komisija zaustavila je, naime, Ostojićevu namjeru donošenja novog Zakona o policiji, čime je finalizirana priča o cementiranju naslijeđenih Karamarkovih kadrova. Premda je, ističe, ministar Ostojić, europska ekspertna skupina u svom izvješću konstatirala da je prethodna, HDZ-ova Vlada neposredno pred izbore imenovala rukovodeći policijski kadar bez njihova znanja i dogovora i suprotno intencijama utvrđenim u toku pregovaračkog procesa, a to je depolitizacija i maksimalna profesionalizacija policije.
Karamarko je svom nasljedniku ostavio u sustavu više od 400 novih ljudi s najvišim policijskim zvanjem. 'Bivši je ministar na samom koncu svog mandata broj savjetnika i glavnih policijskih savjetnika povećao sa 212 na čak 643', podsjeća Ostojić u razgovoru za Globus. Takvo stanje se, pojašnjava, ne može promijeniti nijednom uredbom.
'Policijska zvanja pripadaju onima koji su ih stekli bez obzira kako je do toga došlo. Neki su ih dobili zahvaljujući činjenici da su se našli na mjestu načelnika policijske uprave, premda za takvu funkciju ne ispunjavaju potrebne uvjete. Sad imaju papire i nitko im to više ne može oduzeti', ističe Ostojić. Osim toga, europski eksperti, naime, izričito traže da se stečeni status ne smije dirati. Kaže da su mu odbili i zakonsku odredbu o odnosu ministra policije spram policije, koju su doslovno prepisali iz slovenskog zakona.
Hoće li ljude koji će upravljati policijom morati birati iz Karamarkovih kadrova?
'U policiji još uvijek postoje ljudi koji su se, unatoč svim pritiscima, znali odmaknuti od politike i profesionalno raditi svoj posao. Nažalost, malo ih je', kazao je Ostojić.
Prema njegovom mišljenju, iako je Tomislav Karamarko postao ministar s obećanjem i zadatkom o depolitizaciji policije, učinio je potpuno suprotno. 'S velikim finalom da su se on i njegov glavni čovjek u policiji na koncu i formalno otisnuli u profesionalnu politiku. Očito je riječ o odavno planiranom projektu. Sada je posve jasno, ali, po meni, otpočetka se tu radilo o operaciji Karamarkova osvajanja vodeće pozicije u HDZ-u', pojašnjava.
Što ako Karamarko preuzme najvažniju oporbenu stranku – HDZ?
'U Karamarkovom slučaju očito se već duže vrijeme radi na projektu osvajanja političkih pozicija, što ne bi bio problem da se stalno ne vrte sumnje o mogućim zloupotrebama policijskog aparata u političke svrhe. Ne želim nikoga optuživati, nemam u ovom trenutku nikakve konkretne dokaze, ali svi znamo a u tom smislu postoje doista brojne indicije. Najpoznatiji je slučaj bivšeg ravnatelja policije Olivera Grbića, javno prozivanog da je sudjelovao u fabriciranju lažnih prijava protiv SDP-ovih političara', kaže Ostojić.
Na pitanje što kao ministar policije može napraviti da se te indicije provjere, Ostojić ističe da je, prema njegovim spoznajama, Državno odvjetništvo vodilo određeni broj istraga. 'Ne miješam se u njihov dio posla, ali povjerenje građana u policijski sustav usko je vezano uz profesionalnost policije i otpornost na eventualne pokušaje političkog instrumentaliziranja. Vjerujem da će novi ravnatelj policije prihvatiti moj poziv da se njegovi zaposlenici rukovode isključivo zakonom, a ne političkim simpatijama', poručio je.
Spomenutog Grbića silom je prilika imenovao svojim savjetnikom vjerujući kako će ga moći smijeniti novim zakonom. 'Određena ću mjesta, pa i ova savjetnička, ukinuti uredbom. Ministru trebaju savjetnici, ali mi ne treba neproduktivna staza slonova', pojasnio je. Istodobno je upozorio da u ovom trenutku postoji nešto, kako je rekao, mnogo zanimljivije i malignije. 'Možda bi se Grbić mogao ponovno natjecati za neko rukovodeće mjesto u policiji i uz podršku sindikata biti izabran. To nije samo teoretska mogućnost. To je situacija koja proizlazi iz primjene postojećeg zakona', istaknuo je.
Ostojić tvrdi da je Hrvatska valjda jedina zemlja u kojoj sindikati imaju pravo utjecati na biranje zapovjednog kadra u policiji te da je on to htio novim zakonom promijeniti. Poručio je da ne želi trgovati sa sindikatima, kao bivša vlast, koja im je u nasljeđe ostavila i zakonsko rješenje prema kojem od početka iduće godine svakom policajcu koji ide u mirovinu pripada otpremnina u visini deset plaća. 'Naravno da država za takvu izdašnost nema sredstava. Pogotovo nema potrebe da se trećina policijskog sustava – 7,5 tisuća policajaca – na takav način stimulira da odu iz policije, i to u najboljim godinama', ocijenio je Ostojić.
