Gostujući u nedjelju u RTL-u Danas, Barić je ocijenio da ruski predsjednik Vladimir Putin želi oslabiti NATO i vratiti srednju i istočnu Europu u rusku interesnu zonu. Smatra da Ukrajinu čeka teška zima, ali da ona nema prostora za popuštanje.

'Ovaj rat nastavit će se bez obzira na sve. Ukrajina ne može popustiti, bez obzira na to što je čeka jako gadna zima. Ne radi se samo o pitanju pobjede u Ukrajini, nego to otvara korak za idući ruski plan', rekao je.

Ocjenjuje da je krajnji cilj Moskve izbaciti NATO iz Europe ili ga učiniti neuspješnim savezom te uspostaviti europski sigurnosni poredak kojim bi dominirala Rusija. Te ciljeve povezuje s prijedlogom nove europske sigurnosne arhitekture Dmitrija Medvedeva iz 2008. i 2009. te Putinovim zahtjevima s kraja 2021. godine. 'Što se Amerike tiče, tu mu jako uspješno ide, međutim, sada treba razbiti Europu', ocijenio je Barić.

Smatra da završetak rata neće ovisiti samo o Putinovoj odluci, nego o trenutku u kojem Rusija više neće moći nastaviti borbe. 'Rat će završiti kada ruska strana bude prisiljena stati. Zbog ekonomskih razloga, iscrpljenosti, mada će to biti formalno primirje, i mislim da možemo očekivati dugoročni zamrznuti sukob', rekao je.

Pozvao se na ruske i ukrajinske projekcije prema kojima bi se rat mogao nastaviti i tijekom 2028. godine, što smatra realnim scenarijem.

O stanju na bojištu

Govoreći o stanju na bojištu, Barić je ocijenio da ruska ofenziva u Donbasu nije ostvarila planirane ciljeve. Prema njegovim riječima, ukrajinska operacija 'Vivaldi' slomila je njezin sjeverni krak, kojim su ruske snage pokušavale zaobići i odsjeći utvrđene ukrajinske gradove. Cilj je, smatra, bio zauzeti najveći dio Donbasa i tako prisiliti Ukrajinu na kapitulaciju. 'Sada je jasno da je Putin doživio vojni poraz u Donbasu', ustvrdio je Barić.

Dodao je da ukrajinske snage polako napreduju i na jugu, u Zaporižju. Posebno je izdvojio područje Orihiva, o kojem, kako kaže, ukrajinska strana objavljuje vrlo malo informacija. Na moguća zbivanja ondje upućuju, prema njegovoj ocjeni, objave nezadovoljnih ruskih vojnih blogera.

Spomenuo je i Konstantinovku, navodeći da su ruske snage uspjele ući u 60 posto grada, ali da je taj prostor u sivoj zoni. Prenio je nagađanja o mogućem ukrajinskom protuudaru koji bi mogao biti dio operacije 'Vivaldi', uz ogradu da zasad nema dovoljno podataka. 'Vidjet ćemo, u ovom trenutku, nema podataka', rekao je.

Prema ruskim procjenama na koje se pozvao, takav razvoj događaja mogao bi odgoditi zauzimanje Donbasa za najmanje godinu dana, ako do njega uopće dođe.

Na pitanje o gubicima obiju strana Barić je rekao da ni Ukrajina ni Rusija ne objavljuju precizne podatke. Ocijenio je da ruski gubici rastu te iznio procjenu da su dosegnuli oko milijun vojnika ili već premašili tu brojku. Pozvao se i na ukrajinske procjene prema kojima je Rusija tijekom rujna imala oko 46.000 poginulih, ranjenih, nestalih i zarobljenih vojnika. 'To je pitanje koliko se može izdržati', rekao je.

Napadi na infrastrukturu

Ruske napade na ukrajinsku infrastrukturu tumači kao pokušaj da se, nakon neuspjeha na bojištu, onemogući funkcioniranje ukrajinske države. Smatra da to nije jednostavno ostvariti, ali upozorava da Ukrajince čeka vrlo hladna zima.

Dodao je da, prema istraživanjima javnog mnijenja na koja se pozvao, velik dio Ukrajinaca smatra da nema drugog izbora nego nastaviti borbu. Spomenuo je podatak Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju prema kojem je takav stav izrazilo 56 posto ispitanika.

Barić je govorio i o ulozi dronova, naglasivši da besposadni sustavi mogu pomoći vojnicima, ali ih ne mogu potpuno zamijeniti. Prema njegovim riječima, kopneni dronovi prvi su put masovnije korišteni u operaciji 'Vivaldi', a besposadni sustavi važni su na taktičkoj, operativnoj i strateškoj razini.

Ocijenio je da je ruska logistika na jugu poremećena te iznio procjenu da Ukrajinci mjesečno uništavaju oko 700 vozila za prijevoz goriva. Pohvalio je i reorganizaciju ukrajinskog zapovijedanja koju pripisuje Drapatiju, posebno prestanak razbijanja postrojbi.

Dronove smatra sredstvom koje povećava učinkovitost vojske i Ukrajini daje vrijeme, ali upozorava da oni ne mogu potpuno zamijeniti ni topništvo. Rješenje vidi u kombinaciji vojnika i besposadnih sustava, koju, kako navodi, poljska vojska uvježbava od prošle godine.

Osvrnuo se i na dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i Putina o isporuci dizela te na najave energetskog primirja. Smatra da takvi potezi neće promijeniti raspoloženje američkih birača uoči izbora za Kongres. Pozivajući se na istraživanja koja je objavio Politico, rekao je da su birači već čvrsto odlučili kako će glasati, neovisno o mogućem završetku rata u Iranu ili padu cijene dizela.

'Trump se očajnički nada da će tim bombastičnim izjavama nešto uraditi', ocijenio je. Smatra i da bi količine goriva koje bi Rusija mogla isporučiti imale ograničen učinak na američke potrebe. Dodao je da su dogovor kritizirali i demokrati i republikanci, navodeći da je republikanski senator John Kennedy rekao da bi kupio dizel, ali ne od Rusije.

Hibridni rat protiv Europe

Govoreći o hibridnom ratu protiv Europe, Barić je ustvrdio da je Putin 'otpustio sve kočnice, počelo je u ljeto 2025. godine', rekao je. Kako ocjenjuje, Putin vidi da postupno udaljavanje SAD-a od Europe funkcionira, zbog čega europske države moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu. 'NATO se mora europeizirati, preuzeti obranu u kompletnosti, za to će nam trebati vremena', rekao je Barić.

Kao primjere ruskog djelovanja naveo je napade na ukrajinsku željezničku mrežu i pokušaje sabotaže željezničke mreže u Poljskoj uz granicu s Ukrajinom, preko koje prolazi velik dio pomoći.

Barić smatra da odgovor nakon incidenta nije dovoljan za odvraćanje od novih napada. Rusiji bi, kaže, trebalo pokazati kakvu će cijenu platiti za takvo djelovanje. Među mogućim potezima spomenuo je tajne akcije, kibernetičke napade na rusku infrastrukturu i zaustavljanje tankera iz ruske flote u sjeni.

Pozvao se i na primjer norveške zapljene ruskog broda, koju je povezao s ruskim oduzimanjem imovine norveškoj kompaniji i izgubljenom međunarodnom arbitražom. Europska unija, prema njegovoj ocjeni, može ojačati otpornost država, dok ključnu ulogu u odvraćanju vidi u NATO-u.

Upozorio je da Rusija zasad ne plaća dovoljno visoku cijenu za hibridne napade, što Putinu ostavlja prostor za daljnju eskalaciju. Najveću opasnost vidi u napadu koji bi izazvao velike ljudske žrtve i materijalnu štetu te zahtijevao odgovor. 'Onda imate eskalaciju i morat će se odgovoriti i onda možemo ići u nekontroliranu eskalaciju kao što se događa u Perzijskom zaljevu', zaključio je.