Na upit o novim sankcijama Rusiji, Plenković je istaknuo da će to biti jedna od tema sjednice Europskog vijeća koja će se održati sljedećeg tjedna.

'Vidjeli ste što Rusija radi - 19,5 posto ukrajinskog teritorija je okupirano, gađaju se zgrade, javni objekti, bolnice i škole i Ukrajina se aktivno brani. Sad je situacija da Rusija gađa energetska postrojenja, pa Ukrajina uzvraća istom mjerom. To već utječe na rast cijena energenata u trenutku kad vapimo za što jeftinijom naftom. Naravno da burze reagiraju na svaki potez, kao i na Bliskom istoku. Mislim da je ključno da Zapad bude uz Ukrajinu, uključujući SAD. Mislim da je većina zemalja uz Ukrajinu i to tako treba ostati', ustvrdio je.

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump šokirao je sve, a ponajprije Ukrajinu, objavom da je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio da Rusija isporučil stotine tisuća litara dizela SAD-u i svjetskom tržištu, usprkos sankcijama koje je SAD nametnuo toj zemlji.

EU bezrezevno uz Ukrajinu

Ranije danas visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Kaja Kallas, najavila je dosad najveće proširenje sankcija otkako je Rusija napala Ukrajinu. EU planira proširiti sankcije na 743 osobe i 826 pravnih subjekata koji su povezani s ruskim vojno-industrijskim kompleksom. Njima će se zamrznuti imovina i zabraniti ulazak u EU.

'Rusiji znatno otežavamo i poskupljujemo proizvodnju oružja kojim ubija Ukrajince te usporavamo taj proces', istaknula je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost.

Augustin Palokaj za Jutarnji list piše o nacrtu zaključaka o Ukrajini koji je dobio na uvid, a o kojem bi trebali raspravljati šefovi država i vlada EU.

Ističe da će se u Zaključku ponoviti nastavak bezrezevne potpore Ukrajini kroz 'sveobuhvatnu političku, financijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu'. Posebno je istaknuta potreba zaštite ključne energetske infrastruktre uoči zime.