BiH i Srbija traže da Kosovo ukine carinske pristojbe na njihove robe, prijete trgovinskim ratom

Kosovske vlasti su u studenom 2018. godine uvele plaćanje 100-postotnih pristojbi na robe uvezene iz Srbije i BiH u nastojanju da vlasti u Beogradu i Sarajevu prisile na priznanje neovisnosti Kosova a prema podacima koje su u ponedjeljak razmijenila dvojica ministara ta je mjera teško naštetila tvrtkama koje su godinama na Kosovo plasirale svoju robu.

Za posljednjih šest mjeseci Bosna i Hercegovina isporučila je za 27 miliona eura manje robe na Kosovo nego u istom razdoblju prošle godine što je pad izvoza od čak 97 odsto. U prva četiri mjeseca ove godine na Kosovo je iz BiH izvezeno robe u vrijednosti od svega 500 tisuća eura.

Srbijanski je izvoz na Kosovo još teže pogođen kada se predstavi u apsolutnim brojkama. Srbijanske su tvrke od studenog prošle godine do 21. svibnja ove isporučile Kosovu za 189,5 miliona eura manje robe u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije što predstavlja pad izvoza od 80 odsto.

"To praktično znači da je šteta (za Srbiju) nešto veća od milion eura dnevno", kazao je Ljajić čija vlada odbija priznati Kosovo kao neovisnu državu dok međunarodno priznaje Kosova od stranke BiH priječi veto predstavnika Republike Srpske u državnoj vlasti.

Srbijanski ministar Ljajić tvrdi kako su protekcionističkim mjerama pogođeni i građani Kosova jer su u toj državi zbog nakon uvođenja prostojbi na uvoznu robu iz Srbije i BiH cijene na malo povećane za 5,3 posto, vanjskotrgovinski deficit je povećan za 5,4 posto a uvoz roba za 6,4 posto.

Šarović i Ljajić usuglasili su zajedničko stajalište po kojemu bi Kosovo uvedene pristojbe moralo ukinuti do 1. srpnja kada bi u Parizu trebao bit održan summit lidera država zapadnog Balkana a ukoliko se to ne bi dogodilo Srbija i BiH razmotrit će modele protumjera kojima će odgovoriti na postupke vlasti u Prištini.

U priopćenju nakon sarajevskog sastanka stoji kako dvojica ministara u ime svojih vlada pozivaju EU na odlučinije angažiranje kako bi se oživio CEFTA sporazum jer o tome ovisi veći stupanj ekonomske integracije na Balkanu.

"Uvjet za to je da Priština bezuvjetno ukine pristojbe. Ukoliko se to ne dogodi, EU će dodatno narušiti vlastiti kredibilitet a zemlje ovog prostora propustiti još jednu priliku za gospodarski oporavak i normalizaciju političkih prilika", stoji u izjavi.