Riječ je o prvoj poznatoj izravnoj komunikaciji između dviju strana od početka rata prije više od dva tjedna. Nije, međutim, jasno koliko su poruke bile sadržajne, navodi Axios.

Prema navodima izvora, Aragči je Witkoffu slao tekstualne poruke koje su se odnosile na mogućnosti završetka rata.

Portal Drop Site News objavio je da je Witkoff slao poruke iranskom ministru, pozivajući se na iranske dužnosnike koji tvrde da ih Aragči ignorira. Američki dužnosnik, međutim, rekao je za Axios da je upravo Aragči pokušavao uspostaviti komunikaciju, ali je naglasio da Sjedinjene Američke Države ‘ne pregovaraju’ s Iranom.

Nije poznato koliko je poruka razmijenjeno niti njihov sadržaj.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je Iran kontaktirao SAD, ali da nije jasno imaju li iranski dužnosnici koji komuniciraju s Washingtonom ovlasti za postizanje dogovora.

‘Žele dogovor. Razgovaraju s našim ljudima… imamo ljude koji žele pregovarati, ali nemamo pojma tko su’, rekao je Trump novinarima.

Unatoč sumnjama da je Teheran spreman na sporazum, Trump je rekao da ne isključuje razgovore.

‘Nisam protiv razgovora s Irancima, jer ponekad iz toga mogu proizaći dobre stvari’, rekao je.

Dodao je i da nije jasno tko trenutačno donosi ključne odluke u Iranu, jer su mnogi visoki dužnosnici poginuli. Spomenuo je i da se novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei još nije pojavio u javnosti.

Američki dužnosnici odbacuju iranski zahtjev za ‘ratnom odštetom’ kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, ali ističu da je Trump otvoren za dogovor koji bi Iranu omogućio ‘integraciju u svjetsko gospodarstvo i prihod od izvoza nafte’.

‘Predsjednik je uvijek otvoren za dogovor, ali ne pregovara s pozicije slabosti i ne odustaje od razloga zbog kojih je sukob počeo’, rekao je jedan američki dužnosnik.

Iranski dužnosnici u javnim su izjavama posljednjih dana tvrdili da ne vode pregovore o prekidu vatre s Trumpovom administracijom. Navode da Iran nije zainteresiran za privremeni prekid vatre koji bi omogućio SAD-u i Izraelu da se ponovno pripreme za napade, nego traže jamstva da bi eventualni mirovni sporazum bio trajan.

Prije rata Aragči se nije smatrao ključnim donositeljem odluka u Iranu, a američki dužnosnici smatraju da ni sada nema potpunu ovlast za odlučivanje. Ipak, prema izvorima, koordinira s tajnikom iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Alijem Laridžanijem, koji je nakon ubojstva bivšeg vrhovnog vođe Alija Hameneija postao de facto civilni politički lider u zemlji.

Američki dužnosnici smatraju Aragčija glavnim sugovornikom jer s njim već imaju uspostavljen odnos – i jer je jedan od rijetkih visokih iranskih dužnosnika koji je još živ.