Znanstvenici iz švicarskog CERN-a upravo su predstavili najnovije rezultate u potrazi za Higgsovim bozonom. Iako se još uvijek ne može sa sigurnošću reći da je on pronađen, znanstvenici su našli novu česticu sa svojstvima vrlo sličnim Higgsovom bozonu
Higgsov bozon je misteriozna čestica za koju se vjeruje da čitavom svemiru daje oblik i veličinu, ali znanstvenici dosad nisu uspjeli pronaći direktan dokaz za njeno postojanje.
No danas su znanstvenici švicarskog CERN-a rekli da je eksperiment CMS na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) blizu Ženeve iznjedrio čvrste dokaze za postojanje nove čestice, vrlo vjerojatno Higgsovog bozona. Kombinacija rezultata CMS-a i zasebnog eksperimenta ATLAS daje još veću sigurnost da je tome tako - šanse da su znanstvenici u krivu su otprilike 1 naspram 3,5 milijuna.
Higgsov bozon hipotetska je elementarna čestica kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica. Teoriju o njegovu postojanju postavio je još 1964. škotski fizičar Peter Ware Higgs sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je bio prisutan i na današnjoj CERN-ovoj konferenciji za medije. Otkriće Higgsovog bozona smatra se jednim od najvažnijih znanstvenih uspjeha u posljednjih sto godina.
Također, jučer su znanstvenici američkog Fermilaba otkrili snažne (no ne i nedvojbene) dokaze postojanja Higgsovog bozona. Njihovi su rezultati zasnovani na preko deset godina istraživanja. Fermilab tvrdi da je riječ o 'najjačoj indikaciji za postojanje Higgsovog bozona dosad'.
'Naši podaci snažno upućuju na postojanje Higgsovog bozona, no trebat će nam i rezultati Velikog hadronskog sudarača (LHC-a) u Europi da to konačno potvrde', rekao je jedan od glasnogovornika Fermilabovog CDF-a, Rob Roser.
