Novi logotip je vrlo jednostavan, ispisan malim slovima s dvotočkom i dvije kose crte umjesto slova 'ill' u sredini, pa izgleda kao dio web adrese. Onako, baš kako je bilo moderno pred kraj devedesetih godina prošlog stoljeća
Prije šest mjeseci Mozilla, neprofitna organizacija koja stoji iza Firefoxa, korisnike je pozvala da im predlože kako bi njihov novi logotip trebao izgledati.
Pristigle su brojne ideje, među kojima i neke uvrnute (tražio se, recimo, povratak čuvenog Mozillinog dinosaura). No, rješenje koje su na kraju odabrali je prilično obično.
I tako, tako retro.
Novi logotip je vrlo jednostavan, ispisan malim slovima s dvotočkom i dvije kose crte umjesto slova 'ill' u sredini, pa izgleda kao dio web adrese. Onako, baš kako je bilo moderno pred kraj devedesetih godina prošlog stoljeća.
Razvijen je temeljem prijedloga pod šifrom 'Protocol', među prvima pristiglim na natječaj. Korišten je font zilla, djelo nizozemske tvrtke Typotheque. Odabran je jer je podsjećao na Courier i zato što ima novinarski štih, za što u Mozill vjeruju kako odražava njihovu posvećenost dijalogu s drugima o zdravlju interneta.
Koliko će ovakav rebranding pomoći Mozilli, ostaje za vidjeti. No, nema dvojbe kako im je pomoć potrebna.
Firefox je nekad bio najinovativniji preglednik na svijetu. Bio je brži i sigurniji od Safarija ili Internet Explorera, nudio fora nove alate i značajke kao što su tabovi, blokiranje oglasa i softverska proširenja.
Ali Firefox je danas tek blijeda sjena nekadašnje slave. Zadnjih pet godina postojano gube udio na tržištu web preglednika, gdje dominiraju Googleov Chrome i Microsoftov Edge. Morali su se 2012. odreći velikog projekta - programa otvorenog koda za e-mail Thunderbird, a ni pokušaj mobilnog operativnog sustava Firefox nije prošao dobro.
Imali su i dobrih poteza: automatska blokada Flasha kako bi zaštitili korisnike od sigurnosnih rizika, pokretanje preglednika Focus za iOS koji omogućava privatno surfanje... Ipak, nisu bili dovoljni kako bi zaustavili pad.
Primat je preuzeo Google, koji je s Chromeom ponudio sve što je Firefox imao, samo još brže i privlačnijem pakiranju te korisnike preglednika uveo u eru računalnog oblaka. A u Mozilli su, reklo bi se, spremniji gledati u bolju prošlost nego u sumornu sadašnjost.
