Od 17 dosadašnjih ministara pozivu se odazvalo njih šest – Ivica Kostović, Hrvoje Kraljević, Vladimir Strugar, Ljilja Vokić, Radovan Fuchs i Nansi Ivanišević. Neki od njih bili su zauzeti, neki su u međuvremenu preminuli, a Ivo Sanader je u zatvoru.

Jovanović je rekao da će okupljeni u narednih 15-ak dana dostaviti konkretne prijedloge kako javnu raspravu o strategiji učiniti još kvalitetnijom, a potom će se pred njezin kraj ponovno sastati.

Istaknuo da su obrazovanje i znanost za hrvatsko društvo i njegovu budućnost na prvom mjestu što je razlog zbog kojeg je o strategiji nužno postići nacionalni konsenzus. Budući da većina bivših ministara radi u sustavu znanosti i obrazovanja za očekivati je da o ovom dokumentu imaju korisna mišljenja, rekao je Jovanović i najavio nastavak razgovora.

Kostović je rekao da su svi bivši ministri pozdravili ideju o potrebi za konsenzusom no rekao je da je pravo mjesto za to Sabor. Jednako tako svi su dali podršku ministarstvu da traži više sredstava za sustav. Prema Kostoviću najlakše im je bilo složiti se oko vrtića dok su sveučilišta mnogo kompleksnija tema koju su, kako je rekao, pomalo zaobišli. Akademik je upozorio da strategija ne može biti kopija europskih koncepcija već se moraju uvažiti hrvatske specifičnosti.

I Ljilja Vokić podržala je Jovanovića u nastojanju da traži veća sredstva, osobito kako bi se osigurale bolje plaće za nastavnike jer su one važan poticaj, ako se želi stvoriti kvalitetan kadar. Podržala je ranije započinjanje obrazovanja, podsjetivši da ono u Velikoj Britaniji počinje već s četiri godine. Smatra da bi bilo dobro da ono počne u vrtiću kao neka ležernija varijanta dok se ne steknu potrebni uvjeti u osnovnim školama. Istaknula je da i nije toliko bitno hoće li ono trajati osam ili devet godina koliko da nastavnici budu kvalitetni. Pozdravila je činjenicu da je strategija napravljena kao cjelovita od vrtića do sveučilišta.

Fuchs je rekao da mu je problem to što je strategija preveliki dokument koji predstavlja kompilaciju triju dokumenata – strategije, akcijskog plana i zakonodavnih odredbi. Drugi problem mu je to što dio koji govori o rokovima provedbe i mjerama ne prati hrvatsku zbilju i gospodarski trenutak, osobito kada se ne zna hoće li se neke mjere moći financijski provesti. Također smatra da u dokumentu ima puno odredaba iz vremena ranijih vlada.

Strugar je podržao devetogodišnje osnovno obrazovanje rekavši da su se za njega zalagali gotovo svi bivši ministri uključujući i njega.

Štednja, racionalizacija, fondovi...

U razgovoru za tportal Jovanović je nakon presice rekao da tijekom sastanka pitanje sveučilišta ipak nije bilo zaobiđeno.

'Složili smo se da trebamo naći načina kako osigurati da naša akademska zajednica radi još bolje, kako da ispravimo greške koje su došle s Bolonjom te kako da uz barem minimalni oblik integracije sveučilišta osiguramo da ona rade ne kao zasebne jedinice nego kao dijelovi cjelovitog sveučilišta', rekao je.

Smatra da u sustavu ima mjesta za uštede koje bi osigurale barem dio sredstava za provođenje strategije.

'Bez snažnijeg financiranja ova strategija ne može uspjeti. No dio potrebnih sredstava može se osigurati kroz drugačiju raspodjelu i racionalniju potrošnju dostupnih sredstava, ali i kroz povećanje sredstava iz gospodarstva, europskih fondova, a dijelom i iz proračuna', rekao je ministar.

Smanjenja plaća nisu osveta

Jovanović je rezolutno odbacio kritike prema kojima su smanjenja plaća rektorima, te nedavno najavljeno značajno smanjenje postotka novca koji će fakulteti od vlastitih prihoda – školarina i sl. moći trošiti na plaće profesora, svojevrsna odmazda za otpor reformama koji pruža poveći dio akademske zajednice.

'Sve što radi ovo ministarstvo radi u cilju racionalnog gospodarenja malim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju. Plaće rektora trebali su smanjiti još ministri prije mene. Trebalo ih je uskladiti s ostalima u sustavu obrazovanja i znanosti. Kada govorimo o vlastitim prihodima, ponovno želimo uvesti reda. Nije točno da se oni ne mogu trošiti na plaće. Oni se mogu trošiti na plaće, ali tako da fakulteti sudjeluju u financiranju novog zapošljavanja. Primjerice mi već sada možemo dogovoriti sa svim sveučilištima u Hrvatskoj da svi viši asistenti koji ispunjavaju uvjete za izbor u docenta već sutra budu izabrani, ali da sveučilište iz vlastitih prihoda nadoknadi razlike za njihove plaće. To je konkretan prijedlog. Ako se na taj način usmjere sredstva vjerujem da nitko neće imati protiv da vlastita sredstva idu u plaće, ali ne da se troše na bildanje plaća onih koji već rade u sustavu', rekao je ministar.

Jovanović je izrazio uvjerenje da bi se boljom raspodjelom sredstava mogli osigurati i stručni kadrovi koji kronično nedostaju školskom sustavu poput psihologa, defektologa ili logopeda.

'Svjesni smo da u našem sustavu nedostaje stručnih suradnika. Kroz strateške promjene želimo ih osigurati. Tu nema moratorija u zapošljavanju. On postoji samo u zapošljavanju nenastavnoog osoblja', rekao je Jovanović.