Pola od ukupnog iznosa nagrade dobit će Saul Perlmutter iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley i Sveučilišta u Berkeleyju. Drugu polovicu podijelit će Brian P. Schmidt s Australian National Universityja i Adam G. Riess s John Hopkins Universityja i Instituta Space Telescope Science. Nobelova nagrada vrijedna je 10 milijuna švedskih kruna (oko 1,44 milijuna dolara).

Znanstvenici još od promatranja Edwina Hubblea 1929. godine znaju da se svemir širi nakon što je nastao u velikom prasku prije gotovo 14 milijardi godina. Međutim, fizičari koji će ove godine dobiti Nobela otkrili su da se širenje svemira ubrzava. Do ovog zaključka došli su na temelju promatranja eksplozije zvijezda tzv. supernova. Znanstvenici danas smatraju da ovo ubrzavanje uzrokuje tamna energija. Ona bi mogla sačinjavati oko tri četvrtine svemira, međutim njezina priroda još uvijek predstavlja velik misterij.

Nakon što je saznao za nagradu prof. Schmidt je izjavio: 'Osjećam se kao kada su mi se rodila djeca. Koljena mi klecaju, jako sam uzbuđen i iznenađen. Posljednjih pola godine bilo je vrlo uzbudljivo.'

Oba tima stručnjaka radila su na istraživanjima supernova tipa 1a u kojima život skončavaju tzv. bijeli patuljci. Budući da su njihove eksplozije podjednako sjajne, količina svjetlosti koja dopire s njih trebala bi biti prilično pouzdan indikator njihove udaljenosti. Pomaci u njihovoj boji prema crvenom dijelu spektra pokazuju pak kolikom se brzinom udaljavaju od nas.

U početku istraživanja oba su tima očekivala da će otkriti kako udaljenije supernove usporavaju, odnosno da se ekspanzija svemira nakon velikog praska postupno zaustavlja. No protivno očekivanjima utvrdili su da se udaljavanje dalekih supernova ubrzava što je značilo da je sudbina svemira sve brže širenje. Njihovo otkriće pokrenulo je novu epohu u kozmologiji – potragu za uzrokom ekspanzije svemira, odnosno potragu za tamnom energijom.