Znanstvenici su kao 'sakupljače' guste plazme u ranom svemiru obično opisivali velike galaksije i masivne crne rupe, no nedavno istraživanje nalaže da su glavnu ulogu imali brojni 'manji igrači'
Nova promatranja svemira sugeriraju da su tijekom ranog razdoblja svemira, kozmičke zore, upravo male i slabe patuljaste galaksije imale ključnu ulogu u 'paljenju svjetla'. Do tog zaključka znanstvenici su došli analizom podataka teleskopa James Webb i Hubble.
Nakon Velikog praska svemir je u početku bio ispunjen vrućom, gustom plazmom kroz koju svjetlost nije mogla prolaziti. Kako se svemir hladio, protoni i elektroni spojili su se u neutralni vodik, omogućujući svjetlosti da putuje, no izvora svjetlosti još uvijek je bilo vrlo malo. Tek s nastankom prvih zvijezda započinje proces reionizacije, u kojem energija ponovno ionizira plin i čini svemir prozirnim.
vezane vijesti
Dugo se smatralo da su za taj proces odgovorne velike galaksije ili aktivne crne rupe. Međutim, nova istraživanja pokazuju da su presudnu ulogu imale mnogo brojnije patuljaste galaksije. Analizom galaktičkog skupa Abell 2744 koji djeluje kao gravitacijska leća i pojačava svjetlost udaljenih objekata, znanstvenici su uspjeli detektirati vrlo slabe i udaljene galaksije iz tog ranog razdoblja.
Rezultati pokazuju da su patuljaste galaksije bile oko 100 puta brojnije od velikih, te da su zajedno emitirale višestruko više ionizirajućeg zračenja nego što se ranije pretpostavljalo. Iako pojedinačno male, njihova ukupna energija bila je dovoljna da 'očisti' svemir od neutralnog vodika i omogući slobodno širenje svjetlosti.
Kako je istaknula Iryna Chemerynska, ove galaksije 'proizvode fotone koji ioniziraju vodik i transformiraju ga u plazmu tijekom reionizacije', naglašavajući njihovu ključnu ulogu u evoluciji svemira. Slično tome, Hakim Atek opisao ih je kao 'kozmičke izvore energije' koji su zajednički mogli promijeniti stanje cijelog svemira.
Iako su rezultati vrlo uvjerljivi, znanstvenici naglašavaju da je potrebno analizirati širi uzorak svemira kako bi se potvrdilo da opaženi fenomen nije ograničen na jedno područje. Daljnja istraživanja pomoću Jamesa Webba trebala bi pomoći u potpunijem razumijevanju tog ključnog razdoblja, koje označava prijelaz iz 'tamnog' u osvijetljeni svemir, piše Science Alert.
