ISTRAŽIVANJE

Mladi u Hrvatskoj rano idu na društvene mreže, a osobne podatke dijele za - besplatan sadržaj

07.09.2021 u 11:53

Bionic
Reading

Više od polovice djece i mladih razlikuje plaćene (sponzorirane) od standardnih tekstova na portalima, ali trećina ne zna kako postoje

Ured UNICEF-a za Hrvatsku proveo je anketu među djecom i mladima u Hrvatskoj o tome jesu li svjesni kako funkcioniraju tehnike digitalnog marketinga, obraćaju li pozornost na marketinške sadržaje dok surfaju internetom i koriste se društvenim mrežama te jesu li upoznati s time kako upravljati svojom privatnošću na internetu.

U anketi je sudjelovalo 1019 mladih iz svih hrvatskih županija. Većina ih pripada dobnoj skupini od 16 do 19 godina (70 posto). Anketa je provedena u sklopu suradnje UNICEF-a i HURA!-e na promociji odgovornog digitalnog marketinga i oglašavanja prema djeci.

Između ostalog, rezultati istraživanja su pokazali kako mladi u Hrvatskoj profil na društvenim mrežama otvaraju u vrlo ranoj dobi.

Iako to nije nije dopušteno djeci mlađoj od 13 godina, dvije trećine ispitanika (61,4 posto) učinilo je to prije te starosne granice.

Posebno zabrinjava podatak da je pet posto sudionika otvorilo profil u dobi od sedam ili osam godina, a njih 16 posto s devet ili 10 godina.

Kad je riječ o izloženosti djece marketinškim sadržajima na internetu, većina sudionika ankete (69 posto) primijetila je da ih katkad prate oglasi s mrežnih stranica koje su posjetili (bihevioralni oglasi ili remarketing). Praktično svi (89 posto) primijetili su oglase u mobilnim aplikacijama kojima se koriste.

Vide i neprikladne oglase

Više od polovice djece i mladih (52 posto) razlikuje plaćene (sponzorirane) od standardnih tekstova na portalima. Ipak, trećina (34 posto) nije znala da na mrežnim portalima postoje plaćeni tekstovi, a jedna sedmina njih uopće ih ne razlikuje od standardnih tekstova (14 posto).

Kada je riječ o utjecaju influencera na potrošačke navike djece i mladih, anketa je pokazala da kod većine sudionika (88 posto) influenceri koje prate na internetu nisu utjecali na kupnju.

U kontekstu neprimjerenih sadržaja kojima su djeca i mladi izloženi, važno je istaknuti one koji utječu na njihovu sliku o sebi te koji ih mogu potaknuti na negativne obrasce ponašanja.

Rezultati pokazuju kako većina sudionika (57 posto) nije primijetila oglase za odrasle na društvenim mrežama i internetskim stranicama koje posjećuju. Ipak zabrinjava da je čak petina sudionika ankete ipak primijetila neprikladne oglase, među kojima posebno navode pornografski sadržaj i eksplicitne fotografije, kao i alkoholna pića, e-cigarete, kockanje i igre na sreću i drugo.

Zabrinjavajući su i podaci o dijeljenju osobnih podataka maloljetnika na internetu, a koji se često koriste za internetsko oglašavanje.

Kao najčešće razloge za takvo ponašanje anketirana djeca i mladi naveli su besplatan pristup sadržajima - glazbi, videu, filmu, kvizu i igrama. Pritom posebno zabrinjava nalaz da je nemalen broj sudionika ustupio svoj broj mobitela (35 posto) i osobnu fotografiju (18 posto).

UNICEF-ove preporuke

Anketa je također pokazala da više od trećine anketirane djece i mladih (38 posto) ne zna koja je uloga kolačića na mrežnim stranicama ili ih nije svjesna.

UNICEF je objavio preporuke za odgovoran digitalni marketing i oglašavanje prema djeci, među kojima se ističu:

• ograničavanje tehnika bihevioralnog oglašavanja na stranicama koje posjećuju djeca;

• prikriveno brendirano oglašavanje (product placement, advergaming) mora biti pravilno označeno kao takvo;

• djeca ne smiju biti izložena oglašavanju hrane s mnogo masti, šećera ili soli ili dobno ograničenih proizvoda (alkohol, duhan, igre na sreću, lijekovi, estetske operacije...);

• promoviranje proizvoda influencera na digitalnim medijima uvijek treba biti označeno kao oglašavanje na način koji je djeci jasan i prepoznatljiv;

• potrebno je voditi računa o zaštiti osobnih podataka djece i mladih;

• razvijanje medijske i digitalne pismenosti djece i roditelja.

Digitalni marketing je poseban izazov

'Djeca su danas iznimno utjecajna potrošačka skupina, no nemaju potrebna znanja i vještine kako bi na kritičan način mogli promišljati o marketinškim sadržajima kojima su izložena. Digitalni marketing poseban je izazov zbog nedovoljne reguliranosti, suptilnijih tehnika oglašavanja i činjenice da djeca sve ranije ulaze u online svijet, što pokazuju i rezultati ankete koju smo proveli.

Nužno je da prakse digitalnog marketinga i oglašavanja vode računa o zaštiti djece od negativnih utjecaja, zaštiti njihovih osobnih podataka, ali i o njihovim pravima na pristup informacijama i da budu aktivni sudionici u digitalnom svijetu', istaknula je Lidija Gamulin, voditeljica Odjela za partnerstva u UNICEF-u.