GLUMIMO DA NE ZNAMO

'Globalno zatopljenje je moralno pitanje ravno pitanju ropstva'

11.04.2012 u 07:19

Bionic
Reading

Izbjegavanje najgorih posljedica ljudskog utjecaja na klimatske promjene veliko je moralno pitanje ravno pitanju ropstva, upozorava jedan od vodećih NASA-inih klimatologa

U predavanju koje je pripremio za Međunarodni festival znanosti u Edinburghu, profesor Jim Hansen ističe da je nagomilavanje posljedica koje će u budućnosti biti skupe i razorne za društvo nepravda jedne generacije u odnosu na druge.

Klimatolog koji bi sljedeći tjedan trebao primiti prestižnu medalju Edinburgha za doprinos znanosti u svojem će prigodnom govoru pozvati svijet na uvođenje poreza na emisije CO2. Smatra da su izazovi s kojima će biti suočene buduće generacije toliko hitni da je neophodno uvesti globalni porez kako bi se potrošnja fosilnih goriva što prije smanjila. Hansen je za Guardian izjavio da najnoviji klimatski modeli pokazuju da je Zemlja na rubu izvanrednog stanja te da čovječanstvu prijete prirodne katastrofe i ekstremne vremenske prilike koje će pogoditi velike dijelove svijeta.

'Mladim ljudima i budućim generacijama ostavljamo klimatski sustav koji je potencijalno van njihove kontrole', rekao je i dodao: 'Nalazimo se u izvanrednom stanju: možete vidjeti što je na obzorju u nekoliko narednih desetljeća, kao i učinke koje će to imati na ekosustave, razine mora i izumiranje vrsta.'

Hansen koji je navršio 70 godina života smatra se jednim od najutjecajnijih klimatologa svijeta. Tvorac je jednog od prvih klimatskih modela, jedan je od prvih znanstvenika koji su upozorili na opasnosti globalnog zatopljenja, a često ga navode klimatski aktivisti poput Ala Gorea. Dobitnik je nagrade Dan David prize vrijedne milijun dolara, a uhićivan je više puta zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv električnih centrala na ugljen.

Naši roditelji nisu znali, mi znamo

Hansen u svojem predavanju namjerava upozoriti da sadašnje generacije prema svojoj djeci i unucima imaju veliku moralnu obavezu da hitno nešto poduzmu. 'Naši roditelji nisu znali da stvaraju probleme budućim generacijama, međutim, mi se možemo samo pretvarati da ne znamo jer je znanost sada po tom pitanju kristalno jasna. Mi shvaćamo ciklus ugljičnog dioksida: CO2 koji izbacujemo u zrak ostat će u površinskim spremnicima i neće se vratiti u tlo tisućljećima. Povijest Zemlje govori nam da postoji granica količina koje možemo ispustiti u zrak, a da ne osiguramo katastrofalne posljedice za buduće generacije. Ne možemo se pretvarati da nismo znali', naglašava Hansen.

Američki profesor kaže da se njegov prijedlog temelji na najnovijim analizama razina CO2 u atmosferi i njihovom utjecaju na globalne temperature i vremenske uzorke. On i 17 znanstvenika, klimatologa, biologa i ekonomista sastavili su studiju koja poziva na hitno godišnje smanjenje emisija CO2 od šest posto te na značajno globalno pošumljavanje kako bi se spriječile katastrofalne klimatske promjene kakve se očekuju do kraja stoljeća.

U izviješću koje će biti objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, autori tumače da su porezi na fosilna goriva najmoćnije oruđe za prisiljavanje energetskih kompanija da što prije prijeđu na zelene i druge izvore koji neće ispuštati CO2. U većim zemljama oni bi trebali uključivati i nuklearne centrale.

Porezi građanima – sudbina građanima

Prema ovom prijedlogu, porezi bi se trebali pretvoriti u dividende koje bi se ravnopravno podijelile javnosti, a ne bi se pohranjivale u riznice vlasti. Budući da bi porezi povećali cijene fosilnih goriva, od njih bi najviše koristi imali potrošači koji se oslanjaju na zelene izvore energije jer bi im dividende došle kao dodatni prihod na manje račune za gorivo. Oni bi tako potaknuli dramatičan porast ulaganja u razvoj izvora i tehnologija koje ne stvaraju velike emisije CO2.

Bogati potrošači velikih količina energije, vlasnici više kuća ili privatnih zrakoplova te moćnih, žednih automobila također bi bili prisiljeni na zaokret u ponašanju. U svojoj studiji Hansen i njegove kolege ističu da neuspjeh u smanjenju emisija za šest posto danas podrazumijeva da ćemo do 2022. morati dosegnuti drastične razine smanjenja od 15 posto. Da je slična akcija poduzeta pravovremeno, odmah čim je Protokol iz Kyota stupio na snagu 2005, danas bi bilo dovoljno smanjenje od samo tri posto.

Izvješće nazvano 'Znanstveni argumenti za izbjegavanje opasne klimatske promjene kako bi se zaštitili mladi i priroda' upozorava da dosadašnji pokušaji ograničavanja emisija CO2 nisu ostvarili nikakav uspjeh. Uvođenjem globalnih poreza mehanizmi kontrole uporabe goriva prešli bi iz ruku vlasti koje su pod utjecajem energetskih kompanija u ruke građana.

'Ne možemo samo reći da postoji problem klime i prepustiti ga političarima. Očito je da su oni toliko pod utjecajem industrije fosilnih goriva da predlažu nazovi rješenja koja to uopće nisu', upozorava Hansen.