INTERVJU: MICHAEL PAIER, IBM

Digitalizacija Hrvatske ne razlikuje se od one u ostatku EU

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 05.03.2016 11:34
  • Objavljeno 05.03.2016 u 11:34
Michael Paier IBM

Michael Paier IBM

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: IBM Hrvatska

Bitno je pametno upravljati velikom količinom padataka i pretvarati ih u korisne informacije i znanje, a time i u stvarne poslovne rezultate, rekao je regionalni IBM-ov direktor u razgovoru za tportal

Michael Paier odgovoran je za IBM-ovo poslovanje na području jugoistočne Europe, regije s više od deset zemalja u kojoj su, uz Hrvatsku, Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Srbija, Slovenija i druge. Na toj je poziciji od 2011. godine.

Prije toga vodio je IBM-ov Business Partner Organization za srednju i istočnu Europu. Od 2001. bio je na više direktorskih pozicija u Velikom Plavom, zadužen za razvoj poslovanja i kanala prodaje u Europi, Bliskom istoku i Africi.

Bit će jedan od govornika u sklopu konferencije IBM SEE BusinessConnect 2016, koja će pod motom Novo doba razmišljanja biti održana 30. i 31. svibnja u Budimpešti.

Kako gledate na hrvatsko i druga tržišta jugoistočne Europe? Koji su IBM-ovi prioriteti u ovome dijelu svijeta?

Računalstvo u oblaku, analitika, mobilni uređaji, društvene mreže i kognitivno računalstvo preobražavaju svijet i donose nove mogućnosti tvrtkama, a samim time i tržištima i kupcima. Do 2020. godine svako ljudsko biće na ovom planetu u svakoj sekundi stvarat će 1,7 megabajta informacija.


Očito je da se svijet sve više i sve brže mijenja, a u to smislu informacije postaju izuzetno važne. Ljudi i tvrtke sve više se koriste različitim uređajima i novim tehnologijama i tako preobražavaju načine međusobne komunikacije i suradnje.

Digitalizacija se događa svugdje oko nas i to je trend koji se ne može zaustaviti. Ako uspoređujemo zapadnoeuropska tržišta i tržišta jugoistočne Europe među kojima je i hrvatsko, ne vidim značajne razlike.

Gledamo li recimo na mobilno poslovanje, trgovinu i primjerice društvene medije, sve što se događa u zapadnoj Europi događa se i ovdje. Iz ovog dijela svijeta dolazi jako puno inovacija.

Hrvatska prati ključne svjetske trendove i razvila je kulturu inovativnosti koja se posebno vidi upravo u primjeni najnaprednijih tehnologija. Mnogo novih rješenja i tehnologija prvo smo implementirali ovdje, baš na području jugoistočne Europe.

Naravno, kao i svugdje, svaka regija ima svoje izazove s kojima se suočava i mora definirati svoj put kako bi napredovala i usvajala inovacije.

Korisnici u Hrvatskoj prihvaćaju nove tehnologije i transformiraju se u skladu s promjenama na tržištu i to vidimo kroz naše zajedničke uspjehe koje smo ostvarili u prošloj godini. IBM je sudjelovao u brojnim značajnim projektima na lokalnom tržištu u javnom i privatnom sektoru.

S hrvatskom Vladom potpisali smo Sporazum o razumijevanju čiji je cilj stvaranje funkcionalnog i inteligentnog ekosustava koji će još bolje povezati javnu upravu i privatni sektor, akademske ustanove i startup tvrtke te na taj način dodatno potaknuti gospodarski rast Hrvatske i njenu globalnu konkurentnost.

U svakom slučaju, prilika je jako puno, pa i onih koje možemo sami stvoriti.


Kao što su, recimo...?

Javni sektor ima dostup sredstvima iz europskih fondova, a mi u IBM-u imamo znanja i iskustva koja mogu pomoći Hrvatskoj u identificiranju, prepoznavanju i realizaciji projekata za koje se mogu koristiti sredstva EU.

IBM radi s državama širom svijeta i pomaže im u transformaciji i modernizaciji te u primjeni naprednih tehnologija poput naprednih analitičkih rješenja, big data managementa, naprednih sigurnosnih rješenja, Interneta of Things,..

Veliki potencijal postoji i u sektorima kojima je izuzetno važno imati informacije o korisničkom iskustvu i ponašanju korisnika što im daje mogućnost modifikacije i poboljšanja svojih vlastitih usluga, a u cilju stjecanja tržišne prednosti. Primjeri takvih industrija su financije, telekomunikacije i trgovina.

Ono što je tu posebno bitno jest pametno upravljati velikom količinom podataka i pretvarati ih u korisne informacije i znanje, a time i u stvarne poslovne rezultate.

Ili kao što mi volimo reći: 'Pustite podatke neka vam govore'. Od podataka možete dobiti informacije, saznati mnogo toga zanimljivog i korisnog, možete doći do novih ideja i na kraju do mnogo naprednijih proizvoda i usluga.

Vlasti u Hrvatskoj dosad se nisu pretrgle kad je modernizacija i digitalizacija javnih servisa u pitanju. Mislite li kako će s ovom Vladom stvari biti drukčije?

IBM surađuje s vladama širom svijeta i zajedno s njima sudjeluje u rješavanju nekih od najsloženijih problema i izazova u svijetu. Ulaskom Hrvatske u EU, svakako je povećana i važnost Hrvatske kao sudionika u procesima unutar IT-ja. Mi vjerujemo da primjenom naprednih poslovnih rješenja zemlje mogu potaknuti održivi gospodarski razvoj i globalnu konkurentnost.

Nudili smo ideje i rješenja prošloj Vladi i ti su razgovori bili vrlo zanimljivi i korisni. Isto nastavljamo raditi i sada.


Što vidite kao najveće izazove, prijetnje i prilike (općenito i na području sigurnosti) u eri kojom će dominirati Big Data i internet stvari?

Kada govorimo o tržišnim promjenama i transformaciji i svemu onome što nas čeka, mi unutar IBM-a vidimo da postoje tri strateška imperativa: informacije postaju novi prirodni resurs, cloud je postao akcelerator brzih poslovnih transformacija, a mobilne tehnologije i društvene mreže dramatično utječu na promjene ponašanja pojedinaca u privatnom i poslovnom okruženju.

Ovakvi trendovi nude više prilika nego izazova. Sigurnost je nedvojbeno izazov kojeg ne smijemo zanemariti. Sve je više toga što trebamo zaštititi, a s vremenom takvih će potreba biti još i više.

Drugi veliki problem je ostavština (legacy), koju će trebati imati na umu pri osmišljavanju i implementaciji različitih rješenja. Potrebno je postojeća rješenja povezati i držati na okupu s novim rješenjima koja ćemo uvesti u svoje sustave.

S druge strane, načini na koji donosimo odluke se mijenjaju zbog sve veće dostupnosti informacija. Stoga je važno raspolagati informacijama, znati ih razumjeti, interpretirati i prezentirati, ali i koristiti ih kako bi stvorili novu vrijednost i doveli svoje poslovanje na višu razinu.

Što bi javnom i privatnom sektoru trebali biti glavni prioriteti kad je riječ o ulaganju u IT?

Prvenstveno – neka vam podaci govore. Analizirajte podatke i pretvorite ih u znanje. Drugo, postavite agilnu infrastrukturu koja će omogućiti potrebnu fleksibilnost onda kada se događaju brze promjene i novi zahtjevi vaših korisnika.

I na kraju, vodite računa o zaštiti svojih podataka. Za svaku državu izuzetno je važno i u javnom i u privatnom sektoru imati jasnu strategiju o IT-iju kao industriji i kao horizontalnoj poveznici kroz privatni i javni sektor u smislu podrške obavljanja osnovnih djelatnosti.

Perspectives on Watson: Healthcare


Koji će glavni trendovi obilježiti razvoj umjetne inteligencije?

Više volim izraz kognitivno računalstvo jer umjetna inteligencija za mene označava nešto drugo. Kognitivno računalstvo potpuno je novi model informatike i temelji se na brojnim tehnološkim inovacijama u analizi podataka, obradi prirodnog jezika i strojnog učenja.

80 posto svih dostupnih podataka – slike, glasovni zapisi, književnost, kemijske formule, društveni događaji – i dalje su izvan dohvata standardnih računalnih sustava. U isto vrijeme korisnici su svjesni potrebe prikupljanja i analize sve veće količine podataka.

IBM Watson je platforma koja nas je uvela u eru kognitivnog računarstva. Danas Watson pomaže liječnicima u rješavanju kompleksnih slučajeva, dok liderima i menadžerima pomaže u redizajnu njihovih industrija.

Čini mi se kako će od ključne važnosti biti staviti Watson u konkretne načine primjene i u punoj mjeri iskoristiti kapacitete koje posjeduje - primjerice, u obradi i razmatranju milijuna mogućih scenarija u nekoliko sekundi. To će nam otvoriti vrata prema novim načinima razmišljanja i novim tehnologijama.

U čemu se, prema vašem mišljenju, umjetna inteligencija razlikuje od kognitivnog računalstva?

Za mene osobno, to su različiti pojmovi. Umjetna inteligencija još je u domeni znanstvene fantastike. Kognitivno računalstvo je stvarnost i pomaže u rješavanju stvarnih problema.

Koja je vaša omiljena primjena Watsona?

U dijagnosticiranju raka. Imao sam takvo iskustvo u svojoj bližoj okolini i to mi je dalo posve novu perspektivu te bolesti i liječenja, pomoglo mi je u sagledavanju što se sve može napraviti bolje i brže.

Toliko je toga što pomoću kognitivnog računalstva možemu usavršiti, ne samo u zdravstvu već i povezanim djelatnostima poput državnog sektora ili osiguranja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!