Fotografije, od kojih je sastavljen film, rover je napravio kamerom Mast, 13. rujna, oko pet tjedana nakon slijetanja na Crveni planet. Snimke izgledaju dosta drugačije od fotografija pomrčina na kakve smo navikli na Zemlji. Razlog tome je činjenica da je naš Mjesec dovoljno velik – promjer mu je 3.476 km - i smješten točno na odgovarajućoj udaljenosti da može u potpunosti prekriti Sunce. Osim toga, Sunce na Marsovu nebu ne bliješti kao na našem jer Mars ima vrlo rijetku atmosferu tako da čak i djelomične pomrčine Sunca na Zemlji izgledaju spektakularnije. Fobosov prelazak preko Sunca, tzv. tranzit, prije Curiosityja snimili su drugi roveri poput Opportunityja, ali i umjetni sateliti koji su u ranijim misijama kružili oko Marsa.

Fobos je po svojem sastavu zapravo više asteroid nego mjesec – vrlo je taman i najvjerojatnije je sastavljen od materijala sličnog ugljikovu hondritu. Njegov je oblik nalik na krumpir, a dimenzije su mu 26,8 × 22,4 × 18,4 km. Oko središta Marsa se kreće po orbiti od oko 9.377 km. Preko Marsova neba juri velikom brzinom i prelazi ga za oko četiri sata i 15 minuta. Pomrčine Sunca stoga na Marsu nikada ne traju duže od 30-ak sekundi. Znanstvenici procjenjuju da će zbog kratkog orbitalnog perioda i plimnih djelovanja Fobos jednoga dana pasti na Mars ili se raspasti u planetarni prsten. Otkrio ga je američki astronom Asaph Hall 18. kolovoza 1877. godine.