Europa znatno zaostaje za Kinom i SAD-om po broju jednoroga - novoosnovanih privatnih tvrtki čija je tržišna vrijednost veća od milijardu dolara. Jednorozi se smatraju dobrim pokazateljem kapitalističke inovacije; gotovo bez iznimke riječ je o brzorastućim tvrtkama koje su pronašle nov način poslovanja i izazvale status quo u postojećim industrijama, piše Wall Street Journal.

Broj privatnih tehnoloških tvrtki čija je vrijednost veća od milijardu dolara, po regijama:

• SAD: 690 tvrtki, ukupna vrijednost 2,53 bilijuna dolara
• Kina: 162 tvrtke, ukupna vrijednost 702,46 milijardi dolara
• EU: 107 tvrtki, ukupna vrijednost 333,38 milijardi dolara

Tehnološke dječje bolesti Europe

Europa ne samo da stvara premalo jednoroga, već tvrtke često ne uspijevaju dovoljno brzo rasti kako bi izašli na burzu i postali dominantni igrači u svojim sektorima. Djelomično je to posljedica geografskih specifičnosti: više od 30 zemalja s različitim zakonima, jezicima i običajima otežava postizanje poslovne skalabilnosti.

Dodatni izazov je i ograničen pristup kapitalu rizičnog ulaganja - u apsolutnim iznosima tek petina onoga što je dostupno u SAD-u.

Broj javno uvrštenih tvrtki osnovanih 'od nule', vrijednih više od 10 milijardi dolara i mlađih od 50 godina, po regijama:

• SAD: 241 tvrtka, ukupna vrijednost 29,57 bilijuna dolara
• EU: 14 tvrtki, ukupna vrijednost 433,63 milijardi dolara

Premalo ulaganja, premalo inovacija

Europa također zaostaje po ulaganjima u istraživanje i razvoj, ključnim pokretačima inovacija. Iako europske vlade ulažu slične iznose po glavi stanovnika kao i američke, znatno je manje privatnog kapitala u opticaju. Razlozi uključuju sporiji gospodarski rast, ali i brojne prepreke poslovanju, poput pretjerane regulacije.

Zbog manjka inovacija i novih tehnoloških kompanija, europski radnici postaju sve manje produktivni u usporedbi s američkima. Krajem 1990-ih, kada je započela digitalna transformacija, prosječni radnik u EU-u proizvodio je 95 posto onoga što je po satu proizvodio radnik u SAD-u. Danas Europljani proizvedu manje od 80 posto. Uz to, i rade manje sati, što dodatno koči gospodarski rast.

Stručnjaci smatraju da su glavni uzroci zaostajanja dijelom kulturni. Europa tradicionalno naglašava stabilnost, sigurnost radnog mjesta i kvalitetu života, a manje vrednuje prekovremeni rad i agresivno poduzetništvo. Zbog toga, unatoč zabrinutostima ulagača oko atipične ekonomske politike Trumpove administracije, SAD bi mogao dodatno povećati prednost.

Zbog pada produktivnosti, europska gospodarstva rastu sporije od američkog, a jaz između njih se produbljuje. U nominalnim iznosima, gospodarstvo EU-a sada je za trećinu manje od američkog, a u posljednjih 15 godina raslo je gotovo sedam puta sporije od SAD-a.