Hrvatski nogometni savez odmah je dan nakon susreta poslao oštro pismo u kojem traži objašnjenje spornih odluka, no FIFA dosad nije odgovorila ni jednom riječju, pišu Sportske novosti.

HNS, međutim, nema namjeru stati. Savez će, prema istom izvoru, i dalje inzistirati na odgovoru sve dok FIFA ne ponudi objašnjenje koje smatra prihvatljivim.

U pismu FIFA-i HNS je istaknuo da su Hrvatskoj u drugom poluvremenu poništena tri pogotka, svi nakon odgođenih odluka o zaleđu. Posebno se problematizira kazneni udarac dosuđen Portugalu nakon VAR intervencije, iako je glavni sudac bio blizu duela, dobro ga vidio i u prvom trenutku nije smatrao da se radi o prekršaju za penal. HNS tvrdi da ta situacija nije bila ni 'ozbiljno propušten incident' ni 'jasna i očita pogreška', što znači da prema VAR protokolu nije postojao temelj da se sudac pozove na pregled snimke.

Najkontroverzniji trenutak ipak ostaje 103. minuta i poništeni pogodak Joška Gvardiola zbog navodnog zaleđa Marija Pašalića. FIFA je tada objavila da je tehnologija u lopti, odnosno Connected Ball Technology, registrirala dodir Igora Matanovića, na temelju čega je dosuđeno zaleđe i poništen gol.

HNS traži snimku iz VAR sobe

U pismu se posebno upozorava i na FIFA-ino vlastito objašnjenje pravila zaleđa, prema kojem se kosa smatra dijelom tijela samo ako utječe na kretanje ili putanju lopte. HNS smatra da javno dostupne snimke ne pokazuju da je Matanović dotaknuo loptu, a još manje da je taj navodni dodir mogao utjecati na njezinu putanju.

Upravo zato u pismu stoji:

'Ne vjerujemo da nogometu, njegovim navijačima, igračima, sucima, duhu naše igre ili samoj FIFA-i koristi to da se tehnologiji vjeruje više nego onome što je jasno vidljivo ljudskom oku. Kao što pokazuju reakcije ljudi diljem svijeta – ne samo hrvatskih navijača – praktički nitko ne vjeruje da je Matanović dotaknuo loptu. Kada tehnologija pokušava uvjeriti javnost u suprotno, sasvim je razumljivo da mnogi takvu odluku nazivaju "očitom pljačkom" ili tvrde da "tehnologija uništava nogomet". Takve raširene negativne reakcije ne koriste ugledu FIFA-e niti potiču povjerenje javnosti u tehnološke inovacije. To je posebno problematično jer čvrsto vjerujemo da tehnologija ima važnu i dobrodošlu ulogu u nogometu – ali ne na ovakav način.

Cijelu situaciju dodatno otežava sljedeće pitanje: ako su podaci senzora nedvojbeno potvrdili dodir, a VAR tim nesporno utvrdio postojanje zaleđa, zašto je sudac uopće bio pozvan pregledati situaciju na monitoru uz teren? U takvim okolnostima radilo bi se o isključivo činjeničnoj odluci koju VAR ima pravo donijeti samostalno. Suprotno tome, ako je sudac ipak bio pozvan na pregled, što je točno pregledavao? Koje su mu konkretne snimke omogućile zaključak da je Matanović dotaknuo loptu ili utjecao na njezino kretanje?

Nadalje, dostupna televizijska snimka jasno pokazuje – kroz prikaz podataka pri dnu ekrana – da se "vrh" koji označava navodni dodir pojavljuje znatno prije nego što lopta dolazi do hrvatskog napadača za kojeg se tvrdi da ju je dotaknuo. Takva snimka jednostavno se ne može smatrati dovoljno pouzdanim dokazom za donošenje odluke ovakve važnosti. Stoga molimo FIFA-u da Hrvatskom nogometnom savezu dostavi odgovarajuću snimku iz VAR sobe kako bismo mogli utvrditi zašto se taj "vrh" pojavljuje prije nego što je lopta uopće došla u blizinu Igora Matanovića.'

Cijelo pismo pročitajte ovdje.