Popis sudionika kompletiran je u lipnju nakon kvalifikacijskih turnira, a kao i od 2016. godine, nastupit će 16 reprezentacija raspoređenih u četiri skupine po četiri momčadi.

Jakosne skupine za ždrijeb

1. šešir (1.–4. na EP-u 2024.): Španjolska, Hrvatska, Italija, Mađarska

2. šešir (5.–8. na EP-u 2024.): Grčka, Crna Gora, Srbija, Rumunjska

3. šešir (pobjednici kvalifikacijskih skupina): Francuska, Gruzija, Nizozemska, Slovačka

4. šešir (drugoplasirani u kvalifikacijama): Turska, Slovenija, Malta, Izrael

U odnosu na prošlogodišnje prvenstvo održano u Zagrebu i Dubrovniku, jedini izostanak je Njemačka. Nju je zamijenila Turska, koja se vraća nakon šest godina. Upravo su Turci u kvalifikacijama svladali Nijemce i tako im prvi put u povijesti uskratili plasman na Europsko prvenstvo.

Novi sustav natjecanja

Najveća novost EP-a u Beogradu je promjena formata. Nakon samo jedne edicije ukinuta je podjela na dvije divizije, a uveden je sustav s dvije grupne faze i bez četvrtfinala.

Iz prve faze po tri najbolje reprezentacije iz svake skupine prolaze u drugu fazu (skupine E i F), u koju prenose rezultate međusobnih ogleda. U drugoj fazi igraju samo protiv suparnika s kojima se ranije nisu sastali.

Dvije prvoplasirane momčadi iz skupina E i F idu u polufinale, dok trećeplasirani igraju za peto mjesto, četvrtoplasirani za sedmo i tako dalje. Četvrtoplasirani iz početnih skupina A–D natjecat će se u razigravanju od 13. do 16. mjesta.

Nema više kobnih četvrtfinala

Ukinut je tradicionalni četvrtfinalni susret, koji je u prošlosti znao biti najstresnija utakmica za favorite. Ako bi u toj jednoj večeri podbacili, ostajali bi bez medalje bez obzira na ranije sjajne nastupe. Primjer je Hrvatska s nedavnog SP-a u Singapuru – pobijedili su Grčku i Crnu Goru u skupini, ali su u četvrtfinalu uvjerljivo izgubili od Mađarske.

Novi sustav trebao bi smanjiti taj pritisak, jer momčadi imaju više prilika za popravak. Ipak, prijenos rezultata iz prve faze znači da ishod utakmice već prvog dana može odlučivati o plasmanu u polufinale. Drugim riječima – nema prostora za pogreške ni opuštanje.

Treći put u Beogradu

Beograd će po treći put biti domaćin Europskog prvenstva – nakon 2006. i 2016. godine. Natjecanje će se igrati u Štark Areni, gdje je 2016. godine postavljen rekord posjećenosti jedne vaterpolske utakmice – finale između Srbije i Crne Gore pratilo je čak 18.473 gledatelja.